Vijesti Node

15. lipnja 2021.
Brkić za Dnevnik.ba: SAD i EU traže hitne izmjene Izbornog zakona, razumiju ulogu i poziciju Hrvata u BiH

Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova u Vijeću Ministara BiH, u razgovoru za Dnevnik.ba govori o izmjenama Izbornog zakona BiH, dolasku novog visokog predstavnika u našu zemlju, presudi  Haškog tribunala Ratku Mladiću i tome kako BiH i njenu budućnost vide strani dužnosnici i predstavnici međunarodne zajednice s kojima razgovora.

Brkić na početku razgovora za Dnevnik.ba naglašava kako su Izmjene Izbornog zakona obveza BiH i to na temelju presuda Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, ali i preporuka Vijeća Europe i OSCE-a.

U proces izmjena Izbornog zakona uključene i SAD i EU

“Sve s ciljem omogućavanja prava svakog pojedinca u BiH da sudjeluje u izbornom procesu, onemogućavanja izbora i nametanja političkih predstavnika jednog konstitutivnog naroda od strane drugog konstitutivnog naroda, ali i tehničkih unaprjeđenja izbornog procesa s ciljem veće transparentnosti i poboljšanja integriteta“, istaknuo je Brkić.

Kada se implementiraju sve presude, odnosno i ona Sejdić-Finci i Ljubić, stabilizirat će se politički odnosi u BiH, ojačati država i njene institucije.

“Delegacija EU u Sarajevu, kao i ostale institucije Europske unije, ne da su zainteresirane, nego su uključene u procese, sve do Vijeća Europske unije koje se i oglašavalo i po ovom pitanju“, naglašava Brkić.

Očekuje da će doći do izmjena Izbornog zakona po svim presudama, i domaćih stranih sudova, i to jer su potpora u izmjeni Izbornog zakona i institucije Europske unije i Sjedinjene Američke Države.

Traži se odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda i zatvaranje OHR-a:  Nefunkcionalna i neuređena BiH ne može u Europsku uniju

“To bi bila odgovorna i državnička politika spram BiH koja bi stabilizirala unutaropolitičke odnose u BiH, odnose među konstitutivnim narodima, inkluziju svih građana, kako bi se mogli s više energije posvetiti pristupanju u EU i NATO“, izjavio je Brkić.

Brkić ističe i kako svi njegovi sugovornici, bez iznimke i bezrezervno podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, pa kolanje nekakvih neslužbenih dokumenata, poput famoznog slovenskog non-papera, nije promijenilo njihove stavove, niti će.

“Prepustimo vremenu koje će sigurno pokazati tko su stvarni kreatori tih dokumenata i u koju svrhu su planirani biti korišteni.Ovakva, teško funkcionalna i umnogome neuređena, BiH ne može ući u EU i to je izgovoreno od strane dužnosnika iz Brisela u više navrata“, naglasio je Brkić.

Pred BiH je, podsjeća Brkić, 14 zahtjeva Europske komisije za otvaranje pregovora o članstvu u EU, gdje se traži naše preuzimanje odgovornosti za BiH, odlazak stranih sudaca Ustavnog suda i odlazak OHR-a, između ostalih.

“Mehanizmi dogovaranja i konsenzusa unutar BiH bez stranog tutorstva kako bismo suvereno pregovarali s EU o našem članstvu. Kada pregovori o članstvu EU počnu, tu počinje uistinu težak posao. Članstvo  u EU i NATO su jamac na sve napade, stvarne ili izmišljene, na teritorijalni integritet BiH njenu ustavnu strukturu i poziciju konstitutivnih naroda i građana“, izjavio je.

“Novi visoki predstavnik tragat će za domaćim rješenjima, očekujem da će skratiti mandat OHR-u“

Budući da je odlazak OHR-a jedan od 14 uvjeta Europske komisije za početak pregovora o članstvu BiH u EU, svaki dan ostanka te institucije, dodaje Brkić, ne približava nas ispunjenju tog uvjeta.

“Ako itko može bitno skratiti to vrijeme ostanka OHR-a u BiH onda je to gospodin Schmidt, zbog njegovog osobnog poznavanja situacije u BiH i okolici, kao i činjenice da njegovom kandidaturom, htjela ne htjela, Njemačka u dobrom dijelu preuzima i dio odgovornosti. Osobno poznajem gospodina Schmidta kroz rad u EPP i radi se o profilu političara koji traga za konsenzusom i domaćim rješenjima. Želim mu dobrodošlicu, puno sreće u radu, čelične živce i vremenski kratak profesionalni angažman na poziciji čelne osobe OHR-a“, rekao je. 

SAD su, dodaje Brkić, osvjedočeni prijatelj BiH i država koja je jako involvirana u očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH i poštivanje principa – dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH.

SAD razumiju hitnu potrebu da se izmjeni Izborni zakon, kao i poziciju i ulogu Hrvata u BiH

“Snažan su  partner BiH na njenom NATO putu, partner na brojnim projektima ekonomskog i infrastrukturnog razvitka, očuvanja životne sredine, demokratizacije i razvoja lokalne demokracije, ovo je samo fragment  ukupnosti odnosa BiH i SAD“, rekao je Brkić.

Angažmanom i pomoći na pregovorima sa stranačkim liderima oko izmjene izbornog zakonodavstva, dodaje Brkić,  vrlo su jasno dali do znanja da razumiju hitne potrebe izmjene Izbornog zakona.

“Ne podržavaju ih samo kroz pismo državnog tajnika Blinkena koji je naveo potrebu ograničene ustavne reforme, poštivanja presuda Europskog suda za ljudska prava i presuda Ustavnog suda BiH itd., već i kroz aktivan i zajednički nastup s EU u BiH. Vjerujem da će ta sinergija na koncu donijeti rezultate i dovesti do izmjene izbornog zakona u BiH“, istaknuo je.

Brkić smatra da su pozicija i uloga Hrvata u BiH vrlo jasne dužnosnicima SAD-a, i ne zbog uvijek javno deklarirane potpore principu dva entiteta i tri konstitutivna naroda, nego i uloge koje pojedini hrvatski dužnosnici imaju u procesima koji su biti administraciji SAD na ovim prostorima.

“Danas se znamo i razumijemo mnogo bolje“, istaknuo je.

U Hrvatskoj nema disonantnih tonova oko pitanja Hrvata u BiH

Brkić ističe kako i Republika Hrvatska i njene institucije promišljaju i djeluju na poboljšanju položaja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda, što je jačanje same BiH i domaćih institucija kojim će se stabilizirati politički odnosi u našoj zemlji.

“O tome najbolje govori činjenica da nema disonantnih tonova između najodgovornijih osoba i institucija RH kada je položaj Hrvata u BiH u pitanju“, izjavio je.

Hrvatska je, kao članica EU i NATO-a, koja s BiH ima preko 1000 kilometara granice, istinski prijatelj i vjerodostojan odvjetnik BiH, pogotovo unutar EU i NATO-a.

“Stotine tisuća državljana RH (EU) koji žive u BiH i imaju dvojno državljanstvo, svih vjera i nacija, vežu i obvezuju RH na proaktivan pristup prema BiH“, rekao je.

Brkić se osvrnuo i na pitanje dolaska državljana Kraljevine Saudijske Arabije u BiH, te istaknuo kako  je,  svatko tko poštuje BiH, njenu tradiciju, običaje, odnose, a želi se ovdje odmoriti i potrošiti novac, dobrodošao.

“U tom kontekstu koji turisti troše novac u BiH odnosno porijeklo zemlje iz koje dolaze za mene je efemerno pitanje“, istaknuo je.

Ali, dodaje Brkić, oni koji žele nametnuti svoje običaje, tradiciju i kreirati neke druge odnose u BiH, koristeći bilo koji mehanizam, uvjerili su se na otpornost žitelja BiH i unatoč bremenitoj nedavnoj prošlosti zajednički odbacuju sve što nije imanentno za odnose Bošnjaka, Srba i Hrvata, tradiciju svakoga naroda.

“Mislim da tu trebamo jedni druge podržavati i zajednički se oduprijeti“, istaknuo je.   

Vijeće ministara je na sjednici prošlog petka, dodaje Brkić, donijelo odluku za ublažavanjem uvjeta za ulazak u BiH što je bio temeljni zahtjev turističkih djelatnika kako bi se izjednačili s uvjetima ulaska i najboljom praksom EU i tako dali mogućnost ulaska većeg broja turista, ali i stranih državljana porijeklom iz BiH da posjete svoj kraj.

Bošnjački ministri u aferi vize Arapima odustali od ucjena i blokada

“Drago mi je da se konačnim pristajanjem na ovu odluku od strane bošnjačkih ministara odustalo od politike ucjene i blokada. Sada trebamo raditi na tome da se BiH nađe na listi zemalja gdje je ugroza zarazom niska kako oni koji dođu u BiH, po povratku ne bi morali provoditi vrijeme u karantenu. Tu ima prostora i posla za bh. diplomaciju“,  istaknuo je.

Inače se ovo moglo završiti prije mjesec dana, dodaje, da Odluka o olakšanom režimu prelaska granice nije bila neprincipijelno vezana i uvjetovana za Odluku o ukidanju viznog režima za pojedine zemlje, što nema veze jedno s drugim.

“Pitanje viznog režima BiH prema svakoj zemlji, pa i prema Kraljevini Saudijskoj Arabiji (KSA), podliježe međunarodnim obvezama BiH i diplomatskoj praksi, te je stoga svaka takva odluka predmet odlučivanja na Vijeću Ministara BiH“, rekao je.

BiH mora slijediti viznu politiku EU, na što je i upozorena kada je riječ o vizama za građane Kraljevine Saudijske Arabije

BiH da ne bi ugrozila svoj ukupni europski  put, a prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, podsjeća Brkić, treba slijediti viznu politiku EU i na to je MVP BiH upozoren službenim stavom koji je došao iz Delegacije EU u Sarajevu, da svaki korak BiH ka ukidanju viznog režima za treće države koje su migracijski i sigurnosni rizik, može ugroziti bezvizni režim EU za građane BiH.

“Pametnom dosta. O negativnom financijskom impaktu na proračun BiH svoj stav je dalo Ministarstvo financija i trezora BiH“, rekao je.

U kontekstu diplomatske prakse, objašnjava Brkić,  BiH je unilateralno ukinula vizni režim za nositelje diplomatskih i službenih putovnica KSA još 2012. godine, svi oni koji imaju važeću višekratnu Schengen, EU ili US vizu u svojim putnim ispravama, a dolaze iz KSA, mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez vize BiH već od 2015. godine.

“Ni na jedan jednostran potez BiH nije bilo reciprociteta i odgovora s druge strane. Do ove pandemije desetak tisuća građana BiH godišnje posjećivalo KSA i morali su vaditi vize za svoje putovanje. Moraju i danas jer je KSA tako odredila svoju viznu politiku spram BiH i to poštujemo“, rekao je.

Dok traje ovaj intervju, objašnjava Brkić, u Diplomatsko-konzularnom predstavništvu u Rijadu, redovito se izdaju vize za građane KSA koji dolaze u BiH na odmor.

“Opravdani je prigovor na proceduru i vrijeme trajanja dobivanja viza za BiH i tu vidim prostor da se stvari poboljšaju i moderniziraju. Online aplikacije za vizu, izdavanje vize u zračnim lukama, ostala olakšanja koja bi se mogla uvesti povećala bi broj turista a zaštitila EU put BiH“, rekao je.

Upravo ministarstva na čijem su čelu ministri iz SDA, podsjeća Brkić, ministarstvo vanjskih poslova i ministarstvo sigurnosti, odgovorni su za ove procese i svako rješenje koje će olakšati vizni režim spram trećih država, a ne ugroziti europski put BiH imat će potporu službene hrvatske politike u BiH.

Odgovarajući na pitanje u kojoj je mjeri BiH poligon za strane utjecaje Rusije i Turske koji se prenose na nacionalne politike Srba i Bošnjaka, a gdje se čini da Hrvata nema, Brkić ističe kako politika ne poznaje zrakoprazan prostor.

Vrijednosti EU trebaju se dublje ukorijeniti u BiH

“Ako politike, vrijednosti, stavovi jednih ne popune prostor, uvijek ima spreman netko treći da ga popuni. Zato je važno da se  vrijednosti, stavovi, politike na kojima su izgrađene EU i NATO dublje  ukorijene u BiH. Put prema EU i NATO kao našim vanjskopolitičkim ciljevima ne sprječava da surađujemo s trećim državama. Dapače“, rekao je.

Neke države koje ste spomenuli, dodaje Brkić, a i koje niste, su jaki trgovinski, energetski, infrastrukturni i politički partneri Bosne i Hercegovine i s njima nastaviti suradnju u mjeri koji nam je to obostran interes, ali bezrezervno raditi na integraciji ka EU i NATO, tijesnoj suradnji s prvim susjedima i zemljama Jugoistoka Europe.

“Po meni tako se štite interesi BiH, sprečava maligan utjecaj nekoga trećeg i osigurava budućnost unutar EU i NATO“, smatra Brkić.

Mini Schengen ne smije biti nadomjestak za punopravno članstvo u EU

Inicijativa Mini-Schengen, odnosno, zajedničko regionalno tržište Jugoistoka Europe, dodaje Brkić, od osnivanja i prvog spominjanja stvaralo je kontroverze u kontekstu krajnjeg cilja inicijative.

“Ambiciozno zamišljeno da se na području Jugoistoka Europe implementiraju četiri  temeljne slobode EU, kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga, od početka se sudarala s postojećim mehanizmima tipa CEFTA-e i trenutno se ograničila na nekoliko područja djelovanja“, rekao je.

Trenutno se radi, objašnjava Brkić, na usuglašavanju nekoliko sporazuma i to o automatskom priznanju profesionalnih kvalifikacija, sporazum o međusobnom priznanju akademskih kvalifikacija, sporazum o slobodi kretanja i boravka na temelju osobne karte kao i sporazum o slobodi kretanja građana trećih zemalja.

“Od 1. srpnja ove godine počinje se primjenjivati sporazum o ukidanju roaminga između zemalja jugoistoka Europe, no po meni pravi test će biti ukidanje roaminga prema tržištu EU. Temeljno je da ovo ne bude nadomjestak za punopravno članstvo u EU, te da poboljša stanje ekonomija zemalja Jugoistoka Europe prije članstva u EU. Važno je razumjeti da samo punopravno članstvo u EU jamči političku stabilnost ovog prostora, te da suradnja s bogatim ekonomijama može podići ekonomski prostor jugoistoka Europe“, istaknuo je.

Presudom Mladiću zadovoljena pravda za BiH, ali ne i Hrvatsku

Na koncu razgovora za Dnevnik.ba, Brkić je komentirao i hašku presudu Ratku Mladiću koji je osuđen za najteže zločine počinjene na tlu BiH s namjerom iskorjenjivanja Hrvata i Bošnjaka s pojedinih područja BiH.

“Presuda je pravomoćna i konačna i, po meni, pravedna za djela koja su obuhvaćena, no svi znamo da je Mladić svoj krvavi put devedesetih započeo u Republici Hrvatskoj za koja zlodjela nije suđen, stoga pravda u punom obimu nije zadovoljena. Spora pravda nije pravda, te je potrebno da se i u Bosni i Hercegovini nastavi sa što žurnijom implementacijom po revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, odblokira imenovanje Nadzornog tijela za njeno provođenje“, rekao je.

Dužni smo to prema žrtvama, njihovim obiteljima i cijelom društvu.

“Kako  objasniti da ni 28 godina nakon ubojstva osmero hrvatske djece u Vitezu nitko nije odgovarao za ispaljenu granatu koja je prekinula njihov živote? Mnogo je takvih primjera diljem BiH gdje se i danas skoro tri desetljeća nakon počinjenih zločina čeka istina i smiraj duše“, rekao je Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova u Vijeću ministara BiH.

(Dnevnik.ba)

Izdvajamo

U povodu obilježavanja Dana općine Domaljevac-Šamac danas je održana svečana sjednica Općinskoga vijeća na kojoj je nazočilo mnoštvo gostiju među...
Četvrt stoljeća Županije Posavske, naziv je monografije koja je sinoć predstavljena u dvorani hotela Navis u Orašju pred predstavnicima javnih...
U Tuzli je održana 24. redovita sjednica Predsjedništva HDZ-a BiH. Na početku sjednice članovi Predsjedništva potvrdili su kako su zaključci s...
Predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović danas je u Tuzli održao radni sastanak s...