Vijesti Node
Situacija u Bosni i Hercegovini sve se više komplicira. O stanju u susjednoj nam zemlji raspravljat će Vijeće sigurnosti. Ivana Petrović u Dnevniku Nove TV razgovarala je s predsjednikom HDZ-a BiH dr. Draganom Čovićem.
Rusija prijeti vetom na produljenje mandata EUFOR-a ako se Vijeću sigurnosti obrati visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Upravo je njegovo izvješće, prema kojem je u BiH moguć i vojni sukob, uzburkalo duhove. Hrvati, konstitutivni tek na papiru, smatraju da s aktualnim izbornim zakonom ne mogu dočekati izbore sljedeće godine.
O najvećoj političkoj krizi od Daytona s dr. Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH razgovarala je Ivana Petrović.
Evo što je dr. Čović kazao o Schmidtovu izvješću koje je uzburkalo duhove u BiH, posebno njegova teza o mogućnosti raspada države, vojnog sukoba, temeljeno na zapaljivoj retorici Milorada Dodika:
"Višeslojno je, ali nije objektivno. Ako analizirate prethodna izvješća koja je podnosio prethodni visoki predstavnik, vidjet ćete otprilike ista razmišljanja, osim što sada malo više ima retorike koja podsjeća na neko ratno predvrijeme, tako da već dugo komuniciramo s visokim predstavnicima. Izvješća piše uvijek ista skupina ljudi koja već petnaestak godina sjedi u Uredu OHR-a u Sarajevu i ta izvješća se ponavljaju po špranci koja je napravljena već duže vrijeme. Ovaj put su oni morala biti podijeljena na drugačiji način, Gospodin Schmidt nije dobio priliku da se obrati Vijeću sigurnosti, tako da dolazi jedno novo vrijeme kad je u pitanju OHR.
Točno je da imamo krizu koju nismo imali od Daytona
Schmidt je po mišljenju Ivane Petrović u svome govoru u Bundestagu dobro detektirao stanje u BiH, no sada se njegova retorika promijenila. Nije, primjerice u izvješću obuhvatio vladavinu prava, nema skandala oko obavještajne službe, kao ni smjene tužiteljice Tadić.
"Dva puta sam službeno razgovarao s gospodinom Schmidtom i mislim da ima dobru sliku o stanju u BiH, a koliko on kao pojedinac može napraviti, to je drugi par rukava. Mislim da mu nisu mogućnosti pretjerano velike, on je došao nakon Inzkovog nametanja jednog zakonskog rješenja i sad se mora snalaziti. Točno je da imamo krizu koju nismo imali od Daytona u zadnjih 25 godina na ovakvoj razini.
Retorika je huškačka, govori se čak o mogućnosti izbijanja sukoba, a zanijekani su elementi koji su do te retorike doveli“, kazao je dr. Čović.
Korektni odnosi sa stranačkim čelnicima
Na pitanje kakvi su njegovi odnosi s Dodikom i Izetbegovićem, čelnicima dviju najvećih stranaka u BiH, dr. Čović je kazao kako s obojicom ima korektne odnose, možda s Izetbegovićem ima malo dinamičniju raspravu.
Na pitanje ruši li onda Dodik BiH, kao što tvrdi Schmidt, predsjednik HDZ-a BiH je odgovorio kako bi se sve lako riješilo kada bi Dodik bio glavni problem BiH.
"Mislim da su problemi mnogo složeniji, da je izvorište pravih problema mnogo dalje od Dodika, ako želimo riješiti krizu, onda moramo riješiti osnove funkcioniranja pravne države BiH. Kad su Hrvati u pitanju, zadnjih pet-šest godina moramo se boriti za očuvanje svog integriteta“, naglasio je predsjednik Dragan Čović.
Prema prijedlogu Zorana Milanovića, o kojem je razgovarao s Dodikom i Izetbegovićem, kako je kazala Petrović, jedini suzdržan je Bakir Izetbegović.
O toj temi dr. Čović, kako je kazao, s Izetbegovićem nije razgovarao. Na sastanku s Aleksandrom Vučićem koji je održan na marginama skupa u Ljubljani, interesirala ga je pozicija Srbije u odnosu na Dodika, kao i potreba da ih "Srbi podrže u Parlamentarnoj skupštini.“
"S ovim izbornim zakonom ne smijemo dočekati 2022.“, kazao je predsjednik Čović te dodao kako je uvjeren da će Izetbegović razumjeti da više ne može birati Hrvatima legitimne predstavnike u Domu naroda“, kazao je.
Na nama je odgovornost da zaustavimo krizu
Grupa sastanaka s međunarodnim predstavnicima je 16. i 17. studenoga i vjerujem da bi do tada trebali imati modele za izbor članova Predsjedništva i Doma naroda na principu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. S premijerom Andrejem Plenkovićem razgovarao je o tome što Hrvatska može napraviti da imamo usklađen stav EU i Bruxellesa.
Predsjednik Čović se osvrnuo i na problem iseljavanja, a komentirao je i zamjerke i prozivanja o zapošljavanju te medijske navode o povezanosti s Rusima.
"Nekad sam fašist, nekad ustaša, nekad tuđmanovac i Šuškov čovjek, ovisno o tome kako sarajevskoj čaršiji zatreba“, zaključio je dr. Dragan Čović.
"Moguće da je Schmidt pretjerao u procjenama, ali svatko normalan treba strahovati od bilo kakvih sigurnosnih iskušenja, prošli smo to. Krizu trebamo zaustaviti. Sva odgovornost moja i kolega je da se to zaustavi i da retoriku prilagodimo europskim potrebama i sređivanju stanja u BiH", naglasio je predsjednik Čović.
Izdvajamo
