Vijesti Node

12. studenog 2021.
Damir Džeba, izaslanik u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda - Srednja razina vlasti godinama trpi štetu koja se broji u stotinama milijuna maraka

Zakon o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji mora se izmijeniti tako da bude jednak za sve kako bi omogućio ravnomjernu i pravednu raspodjelu prikupljenih javnih prihoda, poručio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list Damir Džeba, izaslanik u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda i predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Skupštini HNŽ-a. Podsjeća kako je Dom naroda Parlamenta FBiH jednoglasno usvojio nacrt zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH, a u proceduru su ga uputili kolege Ivo Tadić, Jasmin Duvnjak i Slađan Ilić. U kontekstu poboljšanja poslovnog ambijenta podsjetio je kako su riješili nepotrebnu blokadu oko imenovanja Komisije za vrijednosne papire te oslobodili milijune maraka na tržištu kapitala, a uputio je i na Zakon o obrtništvu i srodnim djelatnostima, gdje su uvelike olakšali poslovanje obrtnicima.

U fokusu javnosti je novi prijedlog zakonskog rješenja o pripadnosti javnih prihoda u FBiH. Možete li nam objasniti trenutačnu proceduru kada je riječ o navedenom zakonskom rješenju, tko su predlagatelji te kakva su očekivanja kada je riječ o usvajanju?

- Zakon o pripadnosti javnih prihoda jedan je od najspominjanijih i, po mnogima, najnepravednijih zakona u FBiH ikad donesenih kada je financijski aspekt u pitanju. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je na 13. sjednici jednoglasno usvojio nacrt zakona o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH, a u proceduru su ga uputili kolege Ivo Tadić, Jasmin Duvnjak i Slađan Ilić. Ovaj zakon, koji je na snazi od 2006. godine, mora se izmijeniti tako da bude jednak za sve kako bi omogućio ravnomjernu i pravednu raspodjelu prikupljenih javnih prihoda te kako bi otklonio diskriminaciju i povlašteni položaj dvostruko veće dodjele javnih prihoda koji ima Sarajevska županija u odnosu na ostale u FBiH. Kad je taj zakon 2006. godine usvajan, rečeno je kako se sporni dvostruki koeficijent neće dugo zadržati, ali ipak se predugo zadržao. Nepravda se više nije mogla trpjeti te smo pokrenuli izmjenu ovog diskriminatornog zakona. Zbog ovakvog odnosa Federacije prema županijama, odnosno federalnim jedinicama, srednja razina vlasti već godinama trpi štetu koja se broji u stotinama milijuna maraka. Prema izračunu, recimo, Hercegovačko-neretvanska županija, kao federalna jedinica, od primjene ovog zakona izgubila je i više od jednoga proračuna, odnosno više od 250 mil. KM. Kao predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Skupštini HNŽ-a, ističem kako postoji široki konsenzus izvršne, zakonodavne odnosno političke vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji da dosadašnji zakonski model moramo izmijeniti.

S obzirom na višegodišnju situaciju u kojoj su pojedine županije ostajale bez značajnog iznosa sredstava zbog trenutačno važećeg zakona, možete li nam objasniti što donosi novo zakonsko rješenje?

- Dom naroda Parlamenta Federacije BiH napravio je prvi korak prema ukidanju povlaštenog koeficijenta te ispravljanja obračuna pripadnosti prihoda Sarajevskoj županiji te će se taj novac, a u pitanju je između 60 i 70 milijuna KM na godišnjoj razini, preusmjeriti u proračune drugih devet federalnih jedinica u Federaciji BiH, a samo HNŽ će godišnje imati više 7,3 milijuna KM. Zbog nepravedne raspodjele prihoda trpe i ostale federalne jedinice te je krajnje vrijeme da se te anomalije isprave i tako omogućimo ravnomjeran razvoj Federacije BiH. Usvoji li Federacija predložene izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, pravednu raspodjelu najviše će osjetiti Tuzlanska županija koja bi, prema projekcijama raspodjele za ovu godinu, trebala dobiti 15,8 milijuna KM prihoda više. Zeničko-dobojska će imati 13,3 milijuna KM, a Unsko-sanska 9,2 milijuna KM prihoda više. U proračun Srednjobosanske županije slit će se 8,9 milijuna KM prihoda više, Hercegovačko-neretvanske 7,3 milijuna KM, Zapadnohercegovačke 3,2 milijuna, Hercegbosanske 2,4 milijuna, Posavske 1,8 milijuna, a Bosansko-podrinjske županije 1,4 milijuna KM. Napravili smo bolju raspodjelu kako bi federalne jedinice, u skladu s kriterijima kao što su broj stanovnika, broj školske djece te površina teritorija, konačno osjetile pravedniju i ravnopravniju raspodjelu javnih prihoda. Promjenom zakona ukidamo diskriminaciju i više neće stanovnik jedne federalne jedinice vrijediti dva puta više od stanovnika druge. Podršku promjenama zakona dale su i jedinice lokalne samouprave u FBiH, gradovi i općine, s iznimkom onih u Sarajevskoj županiji, jer će i same pravednijom raspodjelom dobiti više sredstava za različite projekte u cijeloj Federaciji BiH. Savez općina i gradova godinama govori i upozorava na štetne posljedice primjene ovog zakona koji se mora promijeniti kako bi u jedinicama lokalne samouprave imali veće proračune. Cilj nam je ostvariti dostojnu, ali i zasluženu kvalitetu života u općinama i gradovima s financijama koje zapravo tu i pripadaju.

Na koje zakone, a koji su trenutačno u parlamentarnoj proceduri, posebno treba uputiti? U kojoj mjeri Dom naroda doprinosi usvajanju zakona koji idu u smjeru poboljšanja poslovnog ambijenta?

- Što se tiče rada Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, moram istaknuti kako smo zasjedali i u vremenu pandemije koronavirusa te donosili životno važne zakone i odluke. Vezano uz zakone koji idu u smjeru poboljšanja poslovnog ambijenta, istaknuo bih kako smo konačno riješili nepotrebnu blokadu oko imenovanja Komisije za vrijednosne papire te oslobodili milijune maraka na tržištu kapitala te Zakon o obrtništvu i srodnim djelatnostima, gdje smo uvelike olakšali poslovanje obrtnika. Također, ostali zakoni vezani uz unapređenje poslovanja, a nalaze se u formi nacrta ili prijedloga, su o registraciji poslovnih subjekata, gospodarskim društvima, posredovanju nekretnina, poduzetničkoj infrastrukturi i slobodnim zonama, faktoringu, poticanju razvoja malog gospodarstva, elektroničkom potpisu, kao i niz zakona čiji je cilj stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja i privlačenja investicija. Ostalim zakonima i odlukama omogućili smo nastavak brojnih infrastrukturnih projekata u Federaciji BiH te osigurali uvjete za započinjanje novih. Prije svih, projekte cestovne infrastrukture i nastavka izgradnje novih dionica autoceste na koridoru Vc kroz FBiH. Stvorili smo i pretpostavke za početak realiziranja projekta plinofikacije, odnosno Južne interkonekcije s Hrvatskom kojom BiH postaje dio mreže europskih plinovoda.

Na posljednjoj sjednici Doma naroda postavljeno je pitanje o namjenskoj industriji u Federaciji BiH, odnosno o tvrtkama iz tog područja, njihovim financijskim rezultatima, prodaji oružja i sl. Kakvo je vaše mišljenje o toj tematici?

- O tom problemu izvrsno pitanje Vladi Federacije BiH uputila je izaslanica Zdenka Džambas jer nemamo transparentne podatke tko sve, u kojoj mjeri i za kakve namjene proizvodi oružje u Federaciji. Pitanje je postavljeno u pravom trenutku jer u posljednje vrijeme radikalizira se retorika bošnjačkih političara. Ako nema jasne i brze reakcije na ovakve stavove, onda se može, nažalost, shvatiti kao poruka da je takvo ponašanje prihvatljivo, za što se nadam da nije tako.

U kojoj mjeri Klub hrvatskih izaslanika pridonosi aktualizaciji brojnih tema u FBiH?

- Svaka redovita sjednica daje mogućnost postavljanja izaslaničkih pitanja i inicijativa, i to uvijek izaslanici u Klubu hrvatskih izaslanika, kroz kvalitetnu pripremu, rasprave na sjednicama Kluba, odbora i povjerenstava, utvrde u cilju aktualizacije ključnih tema koje se postave na dnevni red zasjedanja. Način na koji radimo, organiziranost i koordinacija, pozicionirali su nas u najjaču skupinu izaslanika u Domu naroda, zastupajući u potpunosti interese hrvatskog naroda i federalnih jedinica iz kojih dolazimo. Prepoznatljivu poziciju i snagu u Domu naroda imamo zahvaljujući iskustvu i vođenju Tomislava Martinovića, predsjedatelja Doma naroda, i Ive Tadića, predsjednika Kluba hrvatskih izaslanika. Jedino u Klubu hrvatskih izaslanika protiv interesa hrvatskog naroda rade oni koji su birani bošnjačkim glasovima i nemaju kapacitet legitimnog predstavljanja. Potvrđuje se kako osobe birane bošnjačkim glasovima na pozicije koje pripadaju Hrvatima u tijelima vlasti nisu ništa dobro uradile, naprotiv, samo su narušile odnose Bošnjaka i Hrvata u političkom i društvenom kontekstu.

Od pojedinih izaslanika moglo se čuti kako u Domu naroda postoji problem s kvorumom. Kakvo je trenutačno političko ozračje u Domu naroda, odnosno, zna li se zapravo tko čini parlamentarnu većinu?

- Pretpostavljam da pojedini izaslanik nije dobro razlučio kvorum i potrebnu većinu za donošenje odluka. Od kada sam izaslanik u Domu naroda ni jednom nije otkazana sjednica zbog problema s kvorumom. Naprotiv, čak smo imali potreban kvorum i u jeku pandemije. No, da bismo usvojili neki zakon ili odluku, treba nam potpora od 30 izaslanika. Po tom pitanju, ako mogu raditi zdravstveni djelatnici, policija, djelatnici u obrazovanju, uslužnom sektoru te ostali, smatram kako i mi izaslanici moramo donositi zakone i odluke od životne važnosti s argumentiranim raspravama, dobrom pripremom i kvalitetnim prijedlozima u dvorani Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Jasne političke odnosno parlamentarne većine nema u Domu naroda, a ni u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

(vecernji.ba)

Izdvajamo

Izborni zakon je simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka koju moramo završiti. A kad riješimo to pitanje, u što sam uvjeren, to...
Ne bude li dogovora o izmjenama izbornog zakonodavstva do kraja ove godine, BiH bi mogla upasti u daleko veću krizu jer ne bi bilo uvjeta za provedbu...
U Mostaru je danas održana 27. redovita sjednica Predsjednišva Hrvatskog narodnog sabora (HNS-a). Glavna tema današnjeg zasjedanja bili su aktualni...
Predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH dr. Dragan Čović nazočio je sinoć u Mostaru na svečanosti paljenja...