HDZ BiH

Povodom 30. obljetnice uspostave Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Županijski odbor Mladeži HDZ BiH Županije Zapadnohercegovačke organizirao je okrugli stol „Povijesni kontekst utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne“.

Sudionici okruglog stola bili su Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke i dopredsjednik HDZ-a BiH i Vladimir Šoljić, počasni predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Okruglim stolom moderirao je Ivan Kraljević.

Ćosić i Šoljić bili su svjedoci i sudionici brojnih važnih događaja u proteklih trideset godina. S današnje vremenske distance ponudili su svoje gledište na spomenuto razdoblje, posebice na studeni 1991. godine i vrijeme uoči osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Šoljić je na primjeru Širokog Brijega istaknuo koliko je ovaj kraj gospodarski napredovao u prošlih trideset godina.

Ćosić je naglasio kako su u Jugoslaviji na vlasti bili Hrvati koji nisu imali legitimitet i da se taj problem nastavio u BiH do dan danas.

Na tribini je bio veliki broj mladih ljudi, a sudionici okruglog stola pokušali su im približiti što je danas Herceg Bosna.

Herceg-Bosna je u vrijeme postojanja imala ogroman značaj u osiguranju svih segmenata života na svome teritoriju u ratnim uvjetima. Na tribini se moglo saznati kako je zapravo funkcionirao taj sustav.

“Narod koji iz svoje svijesti izbriše povijesne trenutke kao što je ovaj događaj tada on prestaje postojati i osuđen je na ropstvo Nitko ne zagovara povratak u prošlost, ali našu povijest ne smijemo zaboraviti”, istsknuo je Ćosić.

“U Herceg-Bosni sve su naše oblasti, unatoč ratu, funkcionirale relativno dobro. Ljudi nisu pitali za plaću, radno vrijeme. Trebalo je naći takav motiv, a tad ga je bilo”, naglasio je poručio je Šoljić.

Ćosić ističe kako lažna propaganda mašinerija danas djeluje. “Sotonizira se Herceg-Bosna, HDZ, HNS, predsjednik HNS-a, s ciljem prikazivanja hrvatskog političkog vodstva kao lošeg. Cilj je na vlast dovesti ljude koji nemaju izborni legitimitet.”

Šoljić i Ćosić komentirali su i činjenicu da se u bošnjačkoj javnosti i medijima Herceg-Bosna često sotonizira i stavlja u okove tzv. UZP-a, posebice nakon haaške presude šestorici istaknutih dužnosnika.

Istaknuto je kako je čak i u vrijeme najžešćeg ratnog sukoba između Bošnjaka i Hrvata, sva humanitarna, vojna i logistička pomoć za bošnjačka područja išla je preko teritorija Herceg-Bosne. Za razliku od bošnjačke i srpske strane, svi dokumenti HZ HB i HR HB bili su javni. Logično je pitanje zbog čega se se danas toliki krimen imputira Herceg-Bosni?

Šoljić je istaknuo kako je krimen Hrvata što stoje na putu plana Bošnjaka koji žele urediti BiH samo po svojoj mjeri.

Brojnim odlukama međunarodne zajednice, izbornim makinacijama i derogiranjem ključnih daytonskih načela, Hrvati se nalaze u poziciji obrane i čuvanja svoga identiteta.

Vladimir Šoljić dugo godina bio je na čelu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, organizacije bez državnih ingerencija koja je imala za cilj povezivati Hrvate iz svih krajeva i svih područja društveno-političkog djelovanja.

Istaknuo je kako je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna formalni bila osnivač svih hrvatskih institucija u BiH.

Ćosić je na pitanje da prokomentira spin prema kojem bi Hrvati iz Središnje Bosne i Posavine ostavili zapostavljeni u novoj federalizaciji istaknuo kako se ta priča podvaljuje s ciljem zadržavanja sadašnjeg stanja u kojem se primjerice i iz Goražda bira Hrvat u Dom naroda Federacije BiH iako tamo živi samo dvadesetak Hrvata.

Predsjednik Županijskog odbora Mladeži HDZ BiH Tomislav Ćosić pozdravio je prisutne goste i predstavnike medije među kojima su bili članovi Predsjedništva i Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, članovi predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice BiH, članovi županijskog odbora Županije Zapadnohercegovačke, članovi Mladeži HDZ BiH sa svih razina, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Ivo Čolak, predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti s razine Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kao i županije, gradova i općina u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

Zaključak okruglog stola je kako ideja Herceg-Bosne živi i danas.