HDZ BiH

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) dr. Dragan Čović u Pressingu je govorio o aktualnim društveno-političkim temama.

Naveo je da na političkoj sceni Bosnu i Hercegovinu danas svatko doživljava kako želi, ali da sebe smatra zagovornikom tzv. ustavnog patriotizma. Za situaciju u Ukrajini kazao je kako smatra da smo jako daleko od takvog scenarija u BiH, ali da će "ako ne bude pameti" nesporazumi u državi biti dublji.

Nasuprot ustavnom patriotizmu, Čović navodi političke težnje za unitarizmom i separatizmom, te poručuje kako se iza zagovaranja koncepta građanske države krije namjera o kreiranju unitarne države. Komentirao je i da li je moguće da u BiH dođe do “ukrajinskog scenarija”.

N1: Ukrajina je ovih dana u fokusu. Koliko smo daleko od toga da se ovdje dese bosanskohercegovački Donjeck i Lugansk, da se probudimo u nekim nezavisnim, autonomnim pokrajinama, republikama koje bi tražile da ih neko prizna?

Čović: Mislim da smo jako daleko. Ako budemo imali pameti, čuvat ćemo svoju Bosnu i Hercegovinu kao našu domovinu. Do nas je, isključivo, ovaj put; za razliku od Ukrajine, odlučuju svi žitelji Bosne i Hercegovine.

N1: A ako ne budemo imali pameti?

Čović: Onda je svašta moguće. Moguće je da nesporazumi idu dalje, da nema razumijevanja za potrebe jedni drugih, da nismo spremni poštovati ustav Bosne i Hercegovine, da ga svatko tumači na svoj način, doživljava drugačije. A on je jedinstven i definiran još 1995. godine s vrlo jasnim odrednicama o tome kako urediti BiH, odnosima konstitutivnih naroda i svih drugih koji ovdje žive. Ako to zapostavimo, onda može biti lutanja kakvih imamo danas, da ne funkcionira vlast i da upadnemo u puno drugih problema.

N1: Je li to ono na što često upozoravaju predstavnici HNS-a, da ako propadnu pregovori o izmjenama Izbornoga zakona, vratit ćemo se na početne postavke, na vrijeme Republike BiH, Republike Srpske i Herceg Bosne?

Čović: Ima ljudi koji tako razmišljaju. Ja ne razmišljam tako. Mi smo kroz svoje zaključke na zadnjem Saboru HNS-a vrlo precizno definirali taj odnos. Prije svega želimo riješiti pitanje Izbornoga zakona, presude Europskoga suda za ljudska prava, Ustavnog suda usuglasiti, integrirati u naš Izborni zakon, i eventualno promijeniti malo Ustav za potrebe tog izbornoga zakona. Ako to uspijemo, mi smo izašli iz osnovne krize. Onda treba tražiti unaprjeđenje odnosa između nas, ubrzavati ekonomske prilike. Sve to ako ostane po strani, onda ćemo se baviti sami sobom.

N1: Zar nije osnovna kriza to što radi Dodik, vaš prijatelj i politički partner, njegovi pokušaji rušenja ustavnog poretka BiH i donošenje zakona koji su u direktnoj suprotnosti sa Ustavom BiH? Svi kažu da je Dodik glavni problem, Evropski parlament traži sankcije. A vi i gospodin Milanović kažete da Dodik nije glavni problem u ovoj zemlji.

Čović: Čini mi se da moramo razumjeti što je Bosna i Hercegovina, i da je svatko doživljava onako kako je to želio napraviti prije trideset godina u BiH. To radimo neiskreno i to nije dobro. Stalno naglašavam – ustavno domoljublje je svrha svega, to je patriotizam. Ali, da se vratim i na Dodika. Kad u Sarajevu ovdje već sjedimo, taj zagovor građanske države – brutalna, radikalna promjena bi trebala se načiniti u Ustavu da takvo što zaživi. Iza tog se krije jasna nakana o pravljenju unitarne države.

N1: Mislite da je to namjera? Čija? SDA ili građanskih stranaka?

Čović: Nema dvojbi, to apsolutno zagovara SDA. A bojim se da nesvjesno i drugi to lagano slijede, postali su zarobljenici onoga što traži SDA. To se vidi kroz pregovore koje smo vodili. Osobno mislim da, koliko god je štetan separatizam koji se ponekad zagovara, jednako je štetan i unitarizam. Jedno drugog hrani, nadopunjavaju se međusobno. Ovo što ja zagovaram negdje je na sredini između ta dva pola, to je Bosna i Hercegovina za sve naše narode, a uz naše narode tu su i građani. Građani su u svakom općinskom vijeću, u gradskom vijeću, u županijskoj i kantonalnoj skupštini, u parlamentu. Narodi su samo u Domu naroda i u predsjedništvu. To je negdje oko tri posto čitavog koncepta izbora u BiH.

Lider HDZ-a BiH i predsjednik HNS-a Dragan Čović za N1 je komentirao koalicione i partnerske odnose u Bosni i Hercegovini. Rekao je i to da, ukoliko bi se Dodik odlučio za proglašenje nezavisnosti Republike Srpske, ne bi imao njegovu podršku za to.

Čović je, govoreći u odnosima u BiH, rekao i da je ranije propuštena velika šansa za približavanje zemlje Europskoj uniji (EU) i NATO savezu. Kad je riječ o partnerstvima u politici, dodao je:

“Partner je meni više Bakir, nego Dodik jer mi intenzivno živimo u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ali pogledajte kako to radimo, da li je to partnerstvo ili koalicija – o tome možemo razgovarati. Osobno mislim da smo propustili veliku šansu za aktiviranje našeg Partnerstva za mir trebali smo dobiti kandidatski status i priključiti se intenzivnije NATO savezu”, rekao je Dragan Čović gostujući u emisiji Pressing dodavši da je stabilnost Bosne i Hercegovine prije svega odgovornost unutarnjih struktura, a ne vanjskih faktora.

“Bosna i Hercegovina je prije svega naša odgovornost”, rekao je Čović. Na pitanje šta bi bilo ukoliko Dodik proglasi nezavisnost Republike Srpske i Rusija prizna nezavisnost, kaže kako to Dodik ne može uraditi, te da ga ne bi u tome podržao.

“To bi bilo odudaranje od Ustava Bosne i Hercegovine. Kako ću ga u tome podržati”, rekao je naglasivši da imamo okvir Bosne i Hercegovine, i da BiH može biti samo europska.

Nefunkcionalna partnerstva?

Prema Čovićevom mišljenju, samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekog da razmišlja na način zagovaranja tzv. “Herceg-Bosne”. Dodao je kako ova organizacija vlasti u FBiH ne funkcionira.

“Ako vam kolega, koalicijski partner, s kojim nismo u stanju napraviti Vladu Hercegovačko-neretvanske županije, Vladu Federacije, kaže da imamo previše vlasti i da trošimo previše sredstava, puno više nego nam prema njegovoj procjeni pripada, onda ćemo se organizirati drugačije. Sada imate u Federaciji deset županija, jedanaest vlada i parlamenata. Zašto će nam to sve skupa? Možemo to potpuno drugačije urediti u Federaciji BiH”, rekao je. Čović je poručio da se zalaže za “normalnu BiH, zemlju tri konstitutivna naroda i svih onih koji žive zajedno s nama ovdje, koji će ustavno biti jednakopravni i koje će predstavljati legitimni predstavnici”.

“Zašto u Federaciji ne bismo napravili tri federalne jedinice i sve bismo riješili”, kaže Čović dodavši dao to ne bi bile etničke federalne jedinice. Na pitanje da li isključuje bosanske Hrvate, odgovara da je i organizaciju stranke napravio tako da je čitava stranačka infrastruktura složena način da ima predstavnike iz svih kantona te regiona, kada je u pitanju Republika Srpska.

Upitan da komentira odnose sa Bakirom Izetbegovićem (SDA) i Miloradom Dodikom (SNSD), predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako je u šali znao Izetbegovića nazvati "bratom" ili "burazom" i da je u češćem kontaktu sa njim, nego sa Miloradom Dodikom.

Čović kaže kako, zbog intenzivnijih odnosa u Federaciji ima češće susrete sa Izetbegovićem, nego sa Dodikom, ali da je u toku pregovora o izmjenama Izbornog zakona stekao dojam da Izetbegović izbjegava postići rješenje, kao i to da mu više ne vjeruje.

“Stotinu puta sam gospodinu Izetbegoviću rekao: Bakire, nemoj mi obećati ono što ne misliš. Nemoj potpisati sporazum u Mostaru sa mnom pa kasnije objašnjavati kako ga nećeš provesti. Razlika između Dodika i Izetbegovića je sljedeća – s Dodikom kad se nešto dogovoriš, on će to provesti. A sa Bakirom, ono što se dogovoriš danas, računaj da već za dva dana to ne vrijedi”, rekao je predsjednik HDZ-a i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović u programu N1.

N1: Jeste li ga pitali zašto je to tako?

Čović: Redovito je to tako.

N1: Da li on obećava ono za što unaprijed zna da neće moći provesti?

Čović: Mislim da je tako.

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice je rekao kako je imao ranije čak i obiteljske susrete između svoje porodice i porodice Izetbegović, te da te odnose smatra korektnima. Ipak, u emisiji na N1 je ponovio kako Izetbegoviću ne vjeruje, te da nije iskren čovjek. Na pitanje zašto ga je nazivao bratom, Čović odgovara kako prema ljudima s kojima radi obično ima dimenziju partnerstva i prijateljstva, te da je osoba koji nikoga ne mrzi.

Govoreći o pregovorima o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u emisiji Pressing je rekao da lider SDA Bakir Izetbegović odbija sprovesti sporazum koji je potpisao u Mostaru, a tiče se, kako je kazao, legitimnog predstavljanja.

Kako je dodao, sporazum iz Mostara je javan i transparentan, i njime se rješava pitanje izmjena Izbornog zakona u skladu sa “legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda”, kao i u skladu sa presudama Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava

“Šta ja imam pričati? Sporazum je javan, transparentan. Potpisan je pred svjedocima iz međunarodne zajednice, OHR-a, OSCE-a, Delegacije EU, američkog i britanskog veleposlanstva. Dva dokumenta su potpisana, jedan za Mostar, drugi za Izborni zakon. U članku kojim se definiraju principi za Izborni zakon vrlo precizno se govori o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda”, rekao je Čović za N1.

N1: I kako sad Izetbegović uvlači druge u to? Konaković i Radončić su prisustvovali pregovorima u Neumu. Mi o tim pregovorima, gospodine Čoviću, znamo samo iz press konferencija. Možete li nam otkriti o čemu se tu stvarno pričalo? Za šta ste se zalagali?

Čović: Konakovića i Radončića u ovo ne treba uvlačiti, ljudi su se uključili na samom kraju. Dali su doprinos na sjednici. Sve drugo je radio SDA i HDZ zajedno sa američkom i evropskom administracijom. Dogovorili smo se da ćemo tri mjeseca nakon sporazuma u Mostaru početi praviti koncept Izbornog zakona. Kolega Izetbegović je svaki put kazao da još nije vrijeme, stići ćemo, ne može se to preko noći. To je ta neiskrenost. Vjerovatno je tražio krivca.

N1: Šta ste vi tražili?

Čović: Da se riješi pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog konstitutivnog naroda.

N1: Kako?

Čović: Jednostavno, da se od 17 predstavnika u Klubu Hrvata u Domu naroda izabere od strane Hrvata. Jer je to Klub Hrvata.

N1: Kojih Hrvata? Svih ili samo onih sa područja gdje su Hrvati većina?

Čović: Ne, već Hrvata iz deset kantonalnih prostora. Napravili smo i prijedlog 16+1.

N1: Član Predsjedništva?

Čović: Zvao bi se predstavnik hrvatskog konstitutivnog naroda i svih drugih građana. SDA je isto to pričala, ali ništa nije stavila na papir. Gospodin Izetbegović je u Neumu, pred međunarodnim predstavnicima, kao papagaj ponavljao da zna da moramo to pitanje riješiti. Pazite, od sedmog mjeseca prošle godine do danas – Bakir Izetbegović i njegova stranka nisu ni jednu riječ napisali na papir kako to želi uraditi, kako želi riješiti to što priča usmeno i što je potpisao u Mostaru, Briselu – deset puta do sada. A mi, s druge strane, predlažemo devet prijedloga.

N1: Da li je Bakir Izetbegović ikada potegao pitanje izbora u Dom naroda?

Čović: Više puta. Nije mu bilo sporno da Hrvati biraju svoje predstavnike, ali je tražio da se riješi pitanje blokada u Federaciji. A onda smo raspravljali da li stvarno ima blokada.

N1: Federalna vlada ušla je u četvrtu godinu svog mandata, imamo Vladu po rezultatima pretprošlih izbora, zato što ste vi rekli da neće biti vlade dok se ne riješi Izborni zakon.

Čović: Pitao je gospodin Palmer mene u Neumu – Dragane, zašto blokiraš? Ja sam rekao – ‘dajte neka gospodin Izetbegović objasni kako se uspostavlja Vlada Federacije’. Šta kaže Ustav? Tri kluba iz Doma naroda predlažu po jednog predstavnika sa predsjednika i dva zamjenika Federacije. Gospodine Izetbegoviću, da li ste ikad predložili vašeg predstavnika? Naravno da nije. Onda ga pitam – pa ko blokira? Zatim, Izetbegović kaže kako nemamo tri ministra, to Dragan blokira. A ja onda kažem: Gospodine Izetbegoviću, jeste li dali ime ijednog ministra? Kaže: Nisam. A onda ja zamolim, pred svima, dajte imena za ministre i bit će odmah to završeno.

N1: Bili ste spremni da se to riješi?

Čović: Pa naravno.

N1: Šta je rekao, zašto neće?

Čović: To neka on objasni.

Predsjednik HDZ-a BiH rekao je također da bez izmjena Izbornoga zakona nema uvjeta za provođenje izbora. Saziv Središnjeg izbornog povjerenstva smatra neustavnim, te tvrdi kako nije moguće da aktualni saziv raspiše izbore u BiH prema važećem zakonu.