HDZ BiH

Narušeni odnosi među partnerima dodatno su se pogoršali u predizbornoj kamanji, ali vjerujem u dogovor, kaže predsjednik FBiH i dopredsjednik HDZ-a BiH

Predsjedniče, da li je federalna vlast još u krizi?

Nažalost, može se reći da još uvijek jest, kada se promatra iz kuta rada parlamenta i odnosa političkih partnera, međutim vlada F BiH i druge institucije redovito rade.

Problem je što je narušeno povjerenje između partnera u vlasti što dovodi do problema u funkcioniranju vlasti koju možemo i nazvati kao kriza vlasti u F BiH. Ti narušeni odnosi su se dodatno pogoršali u predizbornoj kampanji. Pregovori i razgovori su stalni s ciljem rješavanja spornih pitanja i vjerujem u dogovor.

Federalna parlamentarna većina već dugo vremena nije u stanju izglasati ni dnevni red, izuzev kad je primorana zbog MMF-a. Znači li to da nema parlamentarne većine ili?

Kada se dogovara uspostava vlasti odnosno parlamentarna većina različitih stranaka to podrazumijeva da se dogovore osnovni pravci djelovanja u mandatnom razdoblju, a sve ostalo da se dogovara u hodu.

Naravno to podrazumijeva toleranciju i uvažavanje stava partnera o svakom pitanju jer su stranke različite i imaju različite pojedinačne programe.

O čemu se može postići dogovor to ide u proceduru na Vladu i na usvajanje, na parlament i do konačnog izgleda zakona ili drugog akta usuglašavaju se stavovi.

Pokušaji da se jednostrano donesu zakoni po pojedinačnom stavu i nahođenju jedne stranke i suprotno stavovima partnera i to usvajati sa glasovima stranaka iz oporbe jasno da narušava odnose, ruši povjerenje i dovodi do krize u funkcioniranju vlasti. To nameće pitanja koja se politika želi provesti, tko koga želi prevariti i s kojim ciljem itd.

Formalno postoji parlamentarna većina uspostavljena formiranjem vlasti, izborom rukovodstava domova Parlamenta F BiH, predsjednika i dopredsjednika F BiH i Vlade F BiH i ista nije formalno raskinuta. Činjenica je da pored deklarirane spremnosti za rješavanje svih spornih pitanja oko kojih su nastali politički sukobi još nisu dogovorena rješenja. U samoj Vladi mora biti više dogovora o točkama prije nego što se o njima na sjednici vlade odlučuje jer puno je teže popravljati nastali problem nego prethodno tražiti rješenja za dogovor. Posebno se problem multiplicira kada tako  jednostrano rješenje dođe na usvajanje u Parlamentu.

Apeliram na sve sudionike odlučivanja u F BiH da imaju više odgovornosti kod donošenja odluka i spremnosti na kompromis tako da nam svaka odluka bude u određenom smislu napredak i jačanje povjerenja, sve drugo nam ne treba jer nas vraća nazad.

Da li ste ikad u proteklim mjesecima pomisli raspustiti Parlament FBiH?

Nisam, zato što bi to bilo štetnije za Federaciju nego ovo stanje. U Ustavu F BiH postoji mogućnost raspuštanja kada predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može, uz suglasnost dopredsjednika Federacije, raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne može biti raspušten u razdoblju od godinu dana od njegovoga prvog sazivanja. S druge stane Izborni zakon ne prepoznaje to stanje i raspisivanje izbora. Tako bi ušli u još veću krizu u kojoj bi teško našli rješenje.

Sve i da postoji mogućnost raspisivanja izbora, za nove izbore i uspostavu nove vlasti bi nam trebalo najmanje godinu dana, a i nakon njih bi vjerojatno dobili slično stanje, što možemo vidjeti iz rezultata lokalnih izbora. Izgubili bi godinu, koja je izuzetno važna, a opće poznato je da nas u narednom periodu očekuju reforme koje moramo ubrzano provoditi na stabilizaciji ekonomsko socijalnog stanja i prilagodbi europskim integracijama i odgovaranje na pitanja iz upitnika Europske komisije za dobivanje statusa kandidata.

Rokovi koje je vlast sama sebi zadala za provedbu aktivnosti iz Reformske agende uveliko se krše. Tko je kriv za to i što je posljedica takve aktivnosti?

Slažem se da ne možemo biti zadovoljni dinamikom provedbe aktivnosti iz Reformske agende, ali isto tako ne možemo reći da je ne provodimo. Jednostavno ne smijemo pesimistično promatrati sve što se radi. Moramo više pokazati optimizma pogotovo na putu provedbi reformi s ciljem europskih integracija, a  koji nema alternative.

Sustav Federacije je složen i traži osjetljiv, dobro izbalansiran pristup u donošenju odluka, što neki zaborave ili ne žele prihvatiti postojeće uređenje. Također, čini mi se da mnogi nisu svjesni te složenosti i potrebe rješavanja nagomilanih problema i obveza prema međunarodnim institucijama i organizacijama. Za svaki dogovor mora postojati povjerenje strana i zato ga moramo graditi.

Ne možemo povjerenje graditi vraćanjem u vremena sukoba, kada smo bili na suprotnim stranama i svatko ima svoju istinu o tome. U toj petlji sukoba se možemo neprekidno vrtjeti: tko je koga napao, tko je više stradao, tko je počinio više ratnih zločina itd… sve do ponovnog vraćanja u sukob.

Jedina istina je da smo svi žrtve rata i ne trebamo dodatno uništavati našu budućnost.

Posljedica ovog zastoja je odlazak mladih iz BiH, sporiji ekonomski rast i sporo poboljšanje socijalne skrbi za osobe koje su u stanju potrebe. Također, kod prijatelja BiH, koji nam pomažu i žele pomoći, izgledamo neozbiljno.

Jeste li zadovoljni radom Vlade FBiH?

Vlada F BiH radi u teškim okolnostima zbog ovog stanja u F BiH i BiH, a možemo reći i složenih svjetskih odnosa. U svakom poslu se uvijek može bolje pa tako je i Vlada koju sam imenovao trebala imati bolje rezultate. Učinkovitost vlade ovisi i od rada Parlamenta i političkog stanja u čitavoj BiH. Isto tako Vlada je i u takvim okolnostima napravila mnogo reformskih poteza i pokazala odvažnost i odgovornost spram svojih nadležnosti. Vjerujem kako će u narednim periodu konsenzusom svojih članova donositi važne odluke za napredak ukupnog stanja u F BiH.

Podržavate li inicijative za Dejton 2 iz susjedne Hrvatske i vjerujete li da je to moguće realizirati?

Na različite načine svi govorimo o potrebi boljeg uređenja F BiH i BiH kako bi bili efikasniji u funkcioniranju i imali što manje troškove državnog aparata i postojećeg ustroja. Također ogromna većina smatra da je Daytonski sporazum donio mir, ali nije uspostavio učinkovit i pravedan sustav. Hrvatska država kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ima i dio odgovornosti za provođenje istog i za postojeće stanje 21 godinu nakon potpisivanja, te u tom svjetlu promatram izjave u RH. Također činjenica je da Daytonski sporazum nije u potpunosti proveden u izvornom obliku. Doživio je niz promjena i nedosljedno primijenjen kao na primjer tumačenje vitalnog nacionalnog interesa, a isti pokazuje i niz manjkavosti. Treba nam racionalan, smiren i tolerantan razgovor i dogovor kako što bolje urediti državni ustroj i sustav koji će omogućiti ravnopravnost konstitutivnih naroda i svakom građaninu međusobnu jednakost.

Kako komentirate rezultate izbora iz kuta HDZ-a BiH?

Izborni rezultat HDZ–a BiH je dobar. Unatoč okolnostima u kojim su se održavali lokalni izbori,  mislim da nam je u nekoliko općina za nekoliko stotina glasova izmakao maksimalni uspjeh kao što je u Novom Travniku, Kupresu, Busovači, Dobretićima itd. Ukupnim rezultatom sam zadovoljan jer su i ovi izbori pokazali ogromnu potporu koju imamo kod glasača. Nažalost, ukupan dojam izbora pokvarilo je nasilje u Stocu i činjenica da u Mostaru glasači nisu mogli birati na ovim izborima.

Hoće li Stolac, kako i kada imati izbore?

Koliko raspolažem informacijama, u SIP-u je razlika samo u redoslijedu koraka do raspisivanja izbora. Nadam se da će to biti kada se zvanično utvrdi odgovornost za događaje na dan izbora i kada se sankcioniraju prekršitelji zakona i Ustava. Svi stanovnici Stoca imaju pravo glasovati i izabrati svoju vlast i nadam se da će to biti brzo po Izbornom zakonu i ostalim aktima koji su vezani za izbore i izborne procedure. Trebamo, prvenstveno mislim na sve nositelje pozicija u vlasti, ali i svi mediji, obeshrabriti one koji žele praviti nerede ili nestabilno stanje bilo gdje. Samo poštivanje zakona i izgradnja pravnog sustava i mira su ambijent u kojem možemo napredovati svi zajedno.

Koji je Vaš komentar na rezultat izbora u Srebrenici?

Informacije kojima raspolažem su jedino iz medija, a koji su i oko ovog pitanja značajno pristrasni te sa sigurnošću ne znam što je se stvarno događalo na dan izbora. Područje Srebrenice je osjetljivo i s te strane je razumljiv interes javnosti i za ishod izbora. Mislim da područje Srebrenice i slična mjesta stradanja treba posebno prepoznati od strane države kao mjesta posebnog pijeteta i posebnog statusa. Vjerujem da Središnje izborno povjerenstvo može osigurati rezultate sukladno Izbornom zakonu i drugim izbornim propisima. Izbori su najosjetljiviji dan za demokraciju i velika opasnost za narušavanje iste, te svi trebamo izbjegavati paušalne izjave.

(oslobodjenje.ba)