Vijesti Node

03. prosinca 2022.
Predsjednik dr. Dragan Čović - Želja nam je da se Hrvati ne moraju okupljati oko jednog kandidata kao u autoritarnim režimima

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović govori za Večernji list o sporazumu s "osmorkom", stanju u toj zemlji, budućnosti, odnosima s hrvatskom i međunarodnom zajednicom...

Prije samo godinu dana BiH se predstavljalo kao propalu državu. Nakon početka agresije na Ukrajinu nalazila se u skupini s Moldavijom i Gruzijom kojima prijeti identična sudbina, što zbog ruskog utjecaja na Republiku Srpsku, što zbog najava da bi bošnjačke stranke predvođene SDA Bakira Izetbegovića i njegova sekundanta Željka Komšića mogle istisnuti Hrvate iz vlasti i tako otkočiti konflikt. Potpis sporazuma između HDZ-a BiH i novih političkih probošnjačkih partnera "osmorke" predvođene SDP-om BiH daje nadu u zaokret. Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović poslovično je optimističan.

Što osjećate nakon potpisivanja sporazuma: olakšanje, iskušenje, novu odgovornost?!

Prije svega osjećam olakšanje zbog posla koji smo radili u izbornoj kampanji. Često su nas napadali, da je kampanja blijeda i neprepoznatljiva, naglašavali su da bošnjačka i srpska strana to rade daleko agresivnije. Mi smo ipak željeli istaknuti ono što jesmo kao predstavnici hrvatskoga naroda, da kulturno i politički pripadamo europskom okruženju i na kraju se pokazalo da to daje rezultat. Potpisani će sporazum omogućiti da prvi put nakon 20 godina realno možemo očekivati uspostavu vlasti u FBiH i na razini Vijeća ministara BiH u brzom roku. Zadovoljstvo je veće jer je predsjedatelj Vijeća ministara predstavnik hrvatskog naroda i predstavljat će našu politiku. Vjerujem da možemo ispuniti i sva ostala obećanja iz kampanje koja su se odnosila na euroatlantske integracije, pravnu državu te ekonomska i socijalna pitanja.

Vodite li uopće razgovore sa SDA?

Ne postoji nijedna politička opcija s kojom nismo komunicirali na stručnoj ili najvišoj političkoj razini. Istina, ja osobno nisam razgovarao s predsjednikom SDA, ali niže razine imale su komunikaciju. Što se tiče suradnje, postoje sredine u kojima ne možete sastaviti vlast bez SDA, na primjer u Županiji Središnjoj Bosni. Niti SDA to može napraviti bez HDZ-a, jer tamo treba dvotrećinska potpora u skupštini za sve važnije odluke. No potpisom na dokument mi smo se obvezali osigurati okomicu u vlasti od Vijeća ministara do Federacije BiH i županija gdje je to moguće kako bismo lakše provodili progresivne europske politike.

Gdje je puklo sa SDA?

SDA je izigrao potpisani Mostarski sporazum iz 2020. koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice. Nije stalo samo na tome, nego je to grubo kršenje potpisanog sporazuma, odnosno izigravanje dogovora svjesno s njihove strane preneseno u javnost, na društvenim mrežama, što se prenijelo i na nepovjerenje između bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji.

Kako?!

Konkretno, puklo je upravo za vrijeme finalnih razgovora o pokušaju da riješimo pitanje ograničenih ustavnih izmjena i izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH. Već u listopadu prošle godine, kad smo u Sarajevu pregovarali s američkim i europskim diplomatima gospodinom Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst. Tada je kolega Izetbegović na nekoliko sastanaka rekao da Mostarski sporazum o izbornoj reformi koji je potpisao ne namjerava provesti, nego da je to napravio kao nuždu. On je bio svjestan svog poteza, svjesno je obmanuo domaću i međunarodnu javnost samo kako bi ostvario ono što je u interesu njegove stranke i uskog kruga ljudi, a to je provođenje izbora u Mostaru. Mi smo ponosni na izbore u Mostaru, ali cilj je bio to ozračje prenijeti i na Federaciju BiH i time učvrstiti bošnjačko-hrvatske odnose, što Izetbegović nije ispoštovao. Svaki put kada bi se u razgovorima došlo do rješenja, a mi smo predložili najmanje deset modela, on bi se povlačio iz procesa ili bi ih odbijao. U Neumu smo početkom godine gotovo sve riješili te ponovno naišli na odbijanje. A onda su slijedile igre među bošnjačkim predstavnicima i u njihovoj javnosti "tko je izdao i pravio ustupke HDZ-u i Hrvatima". Nakon toga su se sve bošnjačke stranke povlačile iz dogovora. Čak i unatoč tome što smo s Venecijanskim povjerenstvom riješili sve prijepore oko Predsjedništva i Doma naroda. Finale je bilo kada je gospodin Izetbegović na zadnjem sastanku u Sarajevu u tri navrata poručio kako Hrvat ne može biti ravnatelj policije jer "ne može on dopustiti da u ovoj zemlji policijom upravljaju Hrvati". To je rekao pred svim predstavnicima međunarodne zajednice, koji su također s nevjericom slušali riječi gospodina Izetbegovića. A onda su stvari otišle na osobnu razinu i na crtanje opasnih meta na čelo predstavnika jednoga naroda. Jer je doslovno dok su trajali razgovori Izetbegović prekinuo naše pregovore, otišao na skup žena SDA na kojemu je rekao, što smo uživo gledali i slušali, kako "Čović mora platiti sve što je naorao Bošnjacima'".

Čime je na izborima trebalo rezultirati to odbijanje sporazuma s Hrvatima?

Ideja je s njihove strane bila dobiti kod Hrvata dvije stranke kojima bi mogli manipulirati i pokušati doći do vlasti. Mi smo to prepoznali i jačali HNS zbog čega sam itekako zahvalan svima koji su išli s nama. Jedinstvo hrvatskog naroda još se jednom pokazalo nesalomljivim... Posebno je važno što smo imali jednoga kandidata za člana Predsjedništva BiH, gđu Krišto. Da nije bilo tako, posve sigurno ne bismo imali nevjerojatnih 180.000 glasova. Radi usporedbe, to je kao da je kod Bošnjaka jedan kandidat imao 800.000 glasova. Radile su se i projekcije da SDA uvjerljivo dobije izbore te se kalkuliralo s 350.000 glasova. Godinu dana vodila se kampanja u inozemstvu zloupotrebljavajući našu diplomaciju kako bi se stvarao protuhrvatski ambijent s motiviranjem birača.

Što je na kraju bošnjačka strana dobila, je li visoki predstavnik Schmidt spasio vas i Hrvate?

Nas je spasilo hrvatsko zajedništvo, naš su partner hrvatski birači – hrvatski narod, ali i snažan odnos koji imamo prema Republici Hrvatskoj i institucijama. Prije svega, riječ je o Vladi Andreja Plenkovića, predsjedniku Milanoviću i svim ministrima. Svi oni su izgradili jedan vrlo jasan odnos prema toj radikalnoj bošnjačkoj politici koja radi na političkom uklanjanju Hrvata te rušenju Daytonskog sporazuma. Mi se nismo željeli valjati u tome blatu čak i kada su Hrvate na skupovima "trpali u dva vagona" i kada su se "prebrojavali". Čak i da gospodin Schmidt nije ništa donio, oni ne bi mogli doći do šest ruku Hrvata u Domu naroda, što je ključno kako bi imali trećinu i time stvorili uvjete da izbace hrvatski narod iz vlasti. No ono što je iznimno važno u ovoj odluci jest da je za sva vremena u drugi plan stavljen klub Hrvata u planovima bošnjačkih stranaka.

Vratimo se potpisanome dokumentu. Podcjenjujete li ili precjenjujete potpisnike, zar su ove stranke išta manje probošnjačke? Po čemu su različite od SDA?

Prepoznao sam da u pregovaračkom procesu imamo priliku s tim ljudima nešto dogovoriti za dobrobit naše domovine Bosne i Hercegovine, ali i naše djece. Uložili smo napore da se svi skupa okrenemo i usredotočimo i na najvažnija pitanja energetske krize, gospodarskog zaostajanja – recesije i socijalnih i ekonomskih izazova koji ih prate. Kada smo tijekom pregovaračkog procesa razgovarali kako riješiti pitanje izmjena Ustava, našli smo zajedničko rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve i uz sve to ocijenjeno je kako je u skladu s najvažnijim europskim vrijednostima. Međutim, to je SDA pokušao neshvatljivo razbiti i išao je u umjetno stvaranje veće krize.

Na fotografijama s potpisivanja dokumenta kao da vlada uglavnom komorno ozračje koje odiše, rekao bih, ozbiljnošću, ali i zabrinutošću. Samo ste vi imali osmijeh. Čak ga ni vaši suradnici nisu imali. Kako to?

Svi koji su imali takav pogled trenutak su shvatili ozbiljno (smiješak).

A vi svejedno nasmiješeni?!

Za mene su svi dobitnici ovim sporazumom. Vjerujem da svi imaju razloga biti zadovoljni. Mi smo potpisali sporazum i s ljudima od kojih su nas neki do prije nekoliko mjeseci u izbornoj kampanji "častili" jako neprimjerenim izrazima o udruženom zločinačkom pothvatu ili fašizmu. To je za nas jezik mržnje. Predstavnici HDZ-a BiH nisu niti će koristiti takav govor mržnje, pogotovo ne prema drugim narodima, što želimo prenijeti na cjelokupnu političku scenu u BiH. Naš je cilj transformirati političku kulturu. Možemo zastupati svoja politička uvjerenja bez želje ili potrebe da vrijeđamo nekoga radi političkih ili bilo kojih drugih uvjerenja. Danas govorimo o tome da svi skupa moramo i možemo povući BiH naprijed, da smo zaštitili sigurnost u zemlji zbog svih izazova. Naravno, sve to želimo još čvršće koordinirati uz partnerstva s ljudima iz EU i NATO-a. Zato u BiH nije tema kako stvoriti sukob, nego kako da zaživi pravna država. Ja sam također zadovoljan time što smo učinili za hrvatski narod. Više se ne govori o porazu Hrvata, njihovu pretvaranju u manjinu. Dapače, Hrvati su konstitutivni i tvorbeni narod. Bez Hrvata kao jednakopravnog naroda Bosna i Hercegovina ne postoji i sretan sam jer je to sada jasno svima. Mi samostalno odlučujemo o svojoj sudbini i sukreiramo budućnost BiH.

Predložili ste stranačku dužnosnicu Borjanu Krišto na čelo Vijeća ministara, a Lidija Bradara navodno je predsjednica Federacije BiH. Vjerujete ženama?!

Nekoliko puta najavljivao sam osvježenja u izvršnoj vlasti, kao i puno žena na izvršnim pozicijama. Ja sam siguran da će gospođa Krišto biti kandidatkinja za mandatara za novi saziv Vijeća ministara, a vjerujem i da će gospođa Bradara biti predsjednica Federacije BiH. Mislim da njihovo iskustvo može donijeti olakšanje za sve one mlade koji će biti dio izvršne vlasti.

Svejedno, gospođe Krišto i Bradara iskusne su političarke?!

Zato i kažem da mora postojati netko politički iskusan tko će sve koordinirati. Predsjednik Federacije je šef izvršne vlasti, a predsjedatelj Vijeća ministara mora biti netko tko poznaje sve procese. Gospođa Krišto je izuzetna političarka s neprocjenjivim političkim iskustvom koje zahvaljuje svojim prethodnim dužnostima gdje je na najbolji mogući način zastupala i borila se za pravo našega hrvatskoga naroda. Gospođa Bradara, također. Naravno, već sam rekao da će to iskustvo biti, više nego ikada, značajno nadopunjeno, jednom svježinom, mladosti i novinom općenito. Uostalom to ćete jako brzo i vidjeti.. To je, usuđujem se reći, veliki zaokret.

Znajući da ništa ne radite slučajno, molim pojasnite zašto vas nije bilo na izbornim listama i u kombinacijama izvršne vlasti?

Prije svega iz dugoročnih strateških razloga. Kao primjer drugim kolegama. Potrebno je osvježenje i u našim hrvatskim političkim redovima. Vrijeme je za prilagođavanje i izgradnju budućnosti, a to se ne može postići s istim obrascima ponašanja. Što prije to svi shvatimo, to će našoj djeci biti lakše. Drugi je razlog taktički. Upravo zato da bismo imali mir, da ne bi bilo galame oko toga. U jednoj fazi razgovora o izbornoj reformi, a mislim da je to bilo u Neumu, dogodio se zaokret. Da sam ja bio kandidat za člana Predsjedništva, sve bi se svelo na etiketiranje. Ovako smo dobar dio ekstremista ušutkali.

Gdje se onda vidite?

Ovakva pozicija mi je dala potpuno novi alat u ruke. Nedavno sam jasno poručio svim stranačkim dužnosnicima da pripreme plan i program do 2030. godine. Tko neće ili ne može – vrijeme je za mirovinu. Uostalom, i ja sam formalno u mirovini već nekoliko mjeseci. I moja je poruka njima: hajdemo zajednički pomagati. Ovo je idealno da bi se pokazalo kako je vrijeme za tranziciju. Ako nećete vlastitim primjerom pokazati, otvara se puno različitih prijepora. Zbog toga na sabor HDZ-a i HNS-a mogu doći nasmiješen i poručiti "hajdemo" s jednom novom svježinom kako bi se moglo još brže i još više raditi.

Imate li ikakva jamstva da ćete s ovim partnerima izmijeniti Izborni zakon i Ustav kako bi se prestalo s fenomenom Komšić i preglasavanjem Hrvata u Domu naroda na temelju presude Ljubić koja nije provedena?

Ta presuda, jasno, nije u potpunosti provedena. Zato smo u usuglašenom dokumentu naziva Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022.-2026. jasno naveli kako je nužno, najkasnije u roku od šest mjeseci, u potpunosti provesti odluku Ustavnoga suda kao i presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Što vam znači jamstvo? Mi smo imali potpisan sporazum sa SDA u kojem je to sve stajalo uz jamstvo pet predstavnika međunarodne administracije. I ništa nije postignuto. Ali razgovori koje smo vodili s novim partnerima daju optimizam da ćemo biti u stanju to sami dogovoriti. Ne u organizaciji međunarodne zajednice. Naši međunarodni partneri su dobrodošli, ali ako to nismo u stanju sami napraviti, od toga neće biti ništa. Zato sam uvjeren da ćemo posao, kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva, završiti na najbolji mogući način, u korist dobrih međunacionalnih odnosa, zdravog dijaloga i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kako više nikada ne bismo morali okupljati se oko jednoga kandidata pa da on ima 180.000 glasova kao da smo u nekom sustavu autokracije. To sam u razgovoru poručio povjereniku za proširenje EU Olivéru Várhelyiju i izrazio očekivanje da će Hrvati na idućim izborima imati 4-5 ili više kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva te moći slobodno birati.

Mogu li se ovim potezom hrvatsko-bošnjački odnosi dugoročno popraviti, na čemu su često inzistirale ključne svjetske administracije?

To je osnova svega. Politički konflikt i nepovjerenje koji su stvoreni između SDA i HDZ-a, kao što sam već naveo, prelili su se na dva naroda. To smo morali žurno zaustaviti. To smo uspjeli već u kampanji svojim izričajem. Sada sam siguran da će stvari ići drugim pravcem. Kada ste nakon izbora 2. listopada čuli ratnohuškačku retoriku iz određenih centara moći? S ovim sporazumom, siguran sam, posve ćemo vratiti povjerenje makar u najvećem dijelu hrvatskog i bošnjačkog naroda koji znaju da moramo zajedno živjeti i raditi. Ovo je domovina i hrvatskog konstitutivnog naroda.

Je li i ovaj sporazum put ka kandidacijskom statusu?

Bez daljnjeg. Europski povjerenik Várhelyi na moje nabrajanje da ćemo imati Vladu Federacije, Vijeće ministara, proračun, da ćemo na dnevni red staviti sve europske zakone, rekao je: "Ako vi to napravite, ja vam jamčim da do kraja godine imate kandidacijski status."

Može li se reći da se kreiranjem posljednjih odluka promijenio prilično stereotipan pogled na BiH u kojoj su za strance, ponajprije SAD, loši momci bili Hrvati, a Bošnjaci dobri momci?!

Iskreno govoreći, zadnjih 20-ak godina to je bio zajednički nazivnik. Upoznao sam svakoga američkog veleposlanika od Kauzlaricha do Murphyja, kao i sve visoke predstavnike od Westendorpa do Schmidta. Moram priznati da se u posljednjem pregovaračkom procesu osjećalo razumijevanje više nego ikada prije. Prvi smo put mogli iznijeti svoj stav. Nitko nam nije priprijetio, a to se znalo događati. To govori i o vjerodostojnosti naše politike kao i povjerenju prema onome što smo strpljivo radili.

Proaktivnosti također?!

Da, i to. Dosta toga što je političko Sarajevo radilo zadnjih petnaestak godina išlo je na štetu Hrvata. Pa su nas onda karakterizirali na način da želimo odcjepljenje, da Hrvati žele podijeliti BiH, da smo udruženi zločinački pothvat, proruski igrači... Bez obzira na sve što smo radili. Pokušavao sam na pristojan način objasniti sve to. Jasno smo i apsolutno stali uz stajališta Europske unije, prvi smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu. Možda su se ti stavovi uspjeli probiti zadnjih nekoliko mjeseci. U nekoliko susreta s bivšim i sadašnjim američkim veleposlanikom jasno sam rekao da imaju tako snažnu obavještajnu službu i pitao je li moguće da im mogu podvaljivati neke informacije. Oni vrlo dobro znaju gdje se krećem, s kim razgovaram i jasno im je da je to proeuropsko, zapadnjačko okruženje. Dezinformacije koje su puštane očito su bile dio plana. Svjedočili smo i strašnoj zloupotrebi u Njemačkoj u Bundestagu gdje su utjecaj ostvarili ekstremi iz bošnjačkog naroda koji imaju svoje veze u jednoj političkoj grupaciji koji su onda uspjeli sve izmanipulirati. Ali to im se nije isplatilo jer su se njemački zastupnici udaljili od tih marginalnih skupina unutar Bundestaga. Moj konačni zaključak o odnosu najjače administracije, da ne povrijedim ostale zemlje, jest da oni apsolutno razumiju iskrenost odnosa.

Na državnoj razini nezaobilazan je SNSD Milorada Dodika, no s tom strankom imate dosta velike razlike u mišljenju o članstvu u NATO-u, ruskoj agresiji na Ukrajinu ... Kako to pomiriti?!

Za mene su stvari jednostavne. Ako se stvarno želi naći rješenje i prilagoditi jezik, s gospodinom Dodikom ćete naći to rješenje. To sam kao stav prenio svim sugovornicima. Rezultat koji je ostvario SNSD je nezamjenjiv.

Definira li to njihov rezultat za Dom naroda, većina u Republici Srpskoj...

Prije svega članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je dobila 100.000 glasova više od pratitelja, zatim predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Imaju većinu u Narodnoj skupštini RS-a. Moguće je napraviti umjetnu vlast, ali bojim se da ćemo tako blokirati sve procese u trenutku kada iščekujemo kandidacijski status i da opet neće ništa funkcionirati. Mi želimo da nova vlast bude u stanju upućivati stotine zakona Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, gdje ćemo se ponašati kao koalicija.

Dotakli smo ih, no svejedno, kako ocjenjujete ulogu premijera Plenkovića prema Hrvatima i BiH, a kako predsjednika Milanovića. Kao i njihov međusobni odnos kada su u pitanju sunarodnjaci?

Nemjerljiv je to doprinos. To je Hrvate u BiH dodatno politički ojačalo. Mi kao grupacija HNS BiH pratili smo dvije osobe koje imaju poseban autoritet u političkom ambijentu i ne samo u Republici Hrvatskoj. Uz to oni imaju svoj odnos koji je medijski često zanimljiv. Za HNS BiH kao jednu cjelinu bilo je prevažno da imamo otvorena vrata prema svim institucijama u Republici Hrvatskoj. Ovdje ističem posebnu zahvalu premijeru Plenkoviću. Da nije bilo tog čovjeka i te Vlade, puno stvari koje smo radili sigurno se ne bi realiziralo. Tijekom teških i mučnih pregovora hrvatski narod, ali i ja kao netko tko je bio na čelu pregovaračkog tima ne bismo imali osjećaj sigurnosti i "ojačanih leđa" dok smo vodili razgovore. Od vremena kada sam kao predsjedavajući Predsjedništva BiH 2016. predao zahtjev za članstvo u EU mogu reći da nam je gospodin Plenković, tada u drukčijoj ulozi, osigurao sve. On je tada, a i danas, neprijeporno najveći prijatelj BiH. Predsjednik Milanović pak, kada govori da nešto ne valja u BiH, ne dodvorava se Hrvatima u BiH. Govori istim jezikom i onima s kojima je bio u izbornim kampanjama.

Je li taj ipak svađalački odnos naštetio bh. Hrvatima?

Ne bih ja to pitanje ovako postavio ili definirao. Mene veseli da od svih zastupnika u Hrvatskome saboru svega nekoliko njih razmišlja u nekom pogrešnom pravcu kada je riječ o odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. To je pak velika zasluga gospodina Milanovića koji dolazi s ljevice koja tradicionalno nije imala sluha za naš politički položaj. Nije to bilo lako. Sada kada imamo relaksiranu situaciju najvažnije je da se snažnije investira u BiH. Tako ćemo utjecati i na demografsku politiku. A ona se kod Hrvata prije svega treba voditi u BiH.

Udruga Prsten okuplja Hrvate iz BiH. Danas sudjelujete na godišnjem okupljanju u Zagrebu. Kakva su vam očekivanja u tome smislu?

U koordinaciji s predsjednikom, gospodinom Pavom Zubakom napravili smo sličnu udrugu ovdje. Nastojali smo umrežiti gospodarstvenike, naše znanstvenike, uglednike…. Prsten je kao utjecajna organizacija bezbroj puta otvorio mnoga vrata za rješavanje socijalnih i drugih pitanja koja tište naš narod. Ovdje želimo potaknuti suradnju i kad je riječ o stipendiranju studenata i na drugim područjima. Nakon što stabiliziramo političke prilike, očekujem da će BiH biti svojevrsni eldorado za investiranje. Prsten je tu najsnažniji. No, da bi se uloženi kapital u BiH oplodio, potrebno je stvoriti okružje koje je posve suprotno od zveckanja oružjem, najava da je BiH sljedeće mjesto destabilizacije nakon Ukrajine itd. Posebno sam ponosan na izvrsnu suradnju s Prstenom i njegovim cjelokupnim vodstvom u zadnjih deset godina.

Izdvajamo

Danas je u Splitu održana zajednička sjednica  Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice i užeg Predsjedništva Hrvatske demokratske...
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, danas je nazočio svečanom prijamu u Stocu povodom obilježavanja Dana...
Poštovani predsjedniče Plenković, dragi Andrej,   koristim ovu priliku izraziti iskrene čestitke, kako u osobno ime tako i u ime...
Danas, na 29. obljetnicu strahovitog zločina, svijet se zajednički spominje boli i žrtava Srebrenice. Neka sjećanje na genocid u Srebrenici i sve...