HDZ BiH

Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske na trećoj zajedničkoj sjednici, održanoj u Zagrebu 20. 6. 2023. godine, razmatrali su 32 točke dnevnog reda iz osam oblasti, i to: Suradnja i pomoć Bosni i Hercegovini u procesu pristupanja Europskoj uniji te prekogranična i razvojna suradnja; Vanjska politika; Zaštita okoliša; Infrastrukturni projekti; Upravljanje granicama, migracijama i civilna zaštita; Obrazovanje; Rad, socijalna skrb i zdravstvo te Obrana i financije.

Cilj zajedničke sjednice je:

-  daljnje jačanje i unapređenje dobre bilateralne suradnje temeljene na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju;

 -  naglasiti partnerske i dobrosusjedske odnose Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske;

 - izraziti namjeru i volju za rješavanje otvorenih pitanja u duhu prijateljstva, partnerstva i uzajamnog poštovanja i povjerenja;

 - osnažiti i afirmirati europski put Bosne i Hercegovine i jačati suradnju u europskom duhu.

Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je zajedničku sjednicu sa Vladom Republike Hrvatske koja je održana danas u Zagrebu ocijenila veoma konstruktivnom, a doneseno je niz zaključaka čijom realizacijom će se unaprijediti odnosi dvije države.

Krišto je na konferenciji za medije nakon sjednice kazala da je cilj zajedničke sjednice jačanje prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa, a dnevnim redom sjednice izražena je namjera i volja u rješavanju svih otvorenih pitanja, jačanja partnerstva i uzajamnog poštovanja i povjerenja.

- Osnažili smo i afirmirali europski put BiH, jačanje suradnje u europskom duhu i pospješili gospodarsku, energetsku i drugu suradnju – kazala je Krišto.

Shodno tome, dodala je, razgovarali su o raznim oblastima koje se odnose na pomoć BiH u procesu pristupanja EU, infrastrukturnim projektima, graničnoj i regionalnoj suradnji, suradnji u oblasti financija, vanjske politike, obrazovanja, i drugim temama koje su od zajedničkog interesa BiH i Hrvatske.

- Bit će intenzivirana suradnja u smislu podrške Hrvatske Bosni i Hercegovini, koja ima znanja i iskustva u procesu europskih integracija i to će zasigurno olakšati ispunjavanje svih uvjeta koje je Europska komisija stavila pred BiH, a to je 14 ključnih prioriteta, odnosno ispunjavanju uvjeta "8+1" – rekla je Krišto.

Također, data je značajna podrška infrastrukturnim projekatima i sporazumima, kao što je Sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko-Gunja, a data je i inicijativa za zaključivanje novog sporazuma o suradnji na projektu izgradnje novih mostova preko rijeke Save.

Podrška je data i projektima rekonstrukcije postojećih cesta i izgradnji novih brzih cesta, kao što je Široki-Grude, Jajce-Bihać-Kladuša, Banja Luka-Livno–Split, itd.

Na sjednici je predočena i inicijativa za uspostavu željezničkog prometa na relaciji Zagreb-Sarajevo-Čapljina-Ploče.

Krišto je izvijestila i da je data snažna podrška projektu izgradnje plinovoda južna interkonekcija BiH i Republike Hrvatske, te je upućen poziv nadležnim institucijama u BiH da donesu potrebnu zakonodavnu legislativu kako bi ubrzali aktivnosti na realizaciji tog vrlo značajnog projekta za BiH i Hrvatsku.

Također je podržano i tehničko uvezivanje sustava naplate cestarine, što će, kako je istaknula, učiniti mreže autocesta učinkovitijim i smanjit će vrijeme čekanja na naplatu i povećati razinu usluga za sve korisnike na autocestama.

U okviru suradnje na području graničnih prijelaza, na sjednici je pružena podrška početku pregovora i sklapanju novog ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prijelazima kojim bi bili obuhvaćeni novoizgrađeni granični prijelazi, ali i da se prekategoriziraju drugi, koji su bili povremeni ili određene kategorije, kao što je Svilaj, Izačić, Kamensko.

Raspravljali su, navela je Krišto, i o drugim otvorenim pitanjima kao što je problematika izgradnje zbrinjavanja radio-aktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, Trgovska gora te sukcesiji bivše Jugoslavije, projektu „Gornji horizont“.

- To govori u prilog tome da smo i kod ovih otvorenih pitanja spremni uložiti zajedničke napore i iznaći adekvatno rješenje u duhu prijateljskih odnosa koje je prihvaltjivo za obje države – naglasila je Krišto.

Zaključila je da će zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine rezultirati pozitivnim iskorakom u bilateralnim odnosima dvije države, te da će svako u okviru svojih resora i u skladu s nadležnostima, pokušati nastaviti realizirati projekte i pitanja o kojima je razgovarano u duhu prijateljskih odnosa.

Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković je nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske danas u Zagrebu izjavio novinarima da, što se tiče Trgovske gore i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško na Čerkezovcu, riječ je o lokaciji na Banovini, koja je šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni, te da je udaljena dva kilometra od bosanskohercegovačke granice.

- Ona je na brdovitom i nenaseljenom području. Tamo bi se, prema planu, skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško - kazao je Plenković.

Dodao je kako se radi o otpadu koji "vrlo malo zrači".

- Čerkezovac nije predviđen za skladištenje istrošenog nuklearnog goriva koje spada u visoko radioaktivni otpad - istaknuo je Plenković.

Po njegovim riječima, tehnologija skladištenja koja bi se tamo koristila je korištena u većini drugih zemalja koje imaju nuklearne elektrane.

- Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do bilo kakvoga incidenta ili nekakvog neočekivog ispuštanja radioaktivne aktivnosti u okolinu u zemljama koje su imale slična odlagališta. Naravno da bi se on sagradio na način da bude seizmički otporan. To je vrlo važno - kazao je Plenković.

Također bi se, naglasio je on, onemogućila bilo kakva kontaminacija podzemnih voda.

Napomenuo je da radioaktivni otpad koji bi tamo bio je čvrst, "nije niti u tekućem, niti u plinovitom stanju i ne može doći do rasipanja".

- Također, Hrvatska bi, kad bi se dogodilo da se tamo sagradi takvo odlagalište, primjenila sve moguće najviše standarde kao odgovorna  članica EU prema sebi, pa onda i prema susjednoj BiH - kazao je Plenković.

- Na slikovit način da još jednom odagnamo strahove, htio bih izložiti sljedeći argument. Kad bi neko stajao 365 dana, 24 sata, ispred zida tog odlagališta, on ne bi primio nikakvo zračenje. Naime, ono bi bilo znatno manje od bilo kakvoga zračenja koje, primjerice, svaki putnik koji zrakoplovom leti iz Europe u Ameriku primi u jedom letu. Vrlo je važno da ove fakte imamo na umu i da o njima vodimo račiuna - kazao je Plenković.

Istaknuo je da nema Hrvatska nikakav interes niti da ugrozi sebe ni svoje stanovnike, a kamoli stanovnike susjedne drage i prijateljske Bosne i Hercegovine.

- Što se tiče ostalih tema, dotaknuli smo i temu sukcesije, temu imovinsko-pravnih odnosa. To su procesi koji traju i svi nadležni ministri će nastaviti razgovore i nakon ove sjednice - naveo je premijer Republike Hrvatske.