HDZ BiH

Zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine mr.sc. Josip Brkić predvodi izaslanstvo Bosne i Hercegovine na summitu čelnika NATO-a koji se održava 11. i 12. srpnja 2023. godine u Vilniusu. Zamjenik Brkić obratio se nazočnima na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a, na kojem je razgovarano o regionalnoj političkoj i sigurnosnoj dinamici i mjerama potpore dogovorenim na summitu u Madridu prošle godine za jačanje obrambenih i sigurnosnih kapaciteta Bosne i Hercegovine, Gruzije i Moldavije.

Zamjenik Brkić je u svom obraćanju izrazio zadovoljstvo zbog prilike da Bosna i Hercegovina, kao zemlja partner NATO-a, nazoči Summitu. Istaknuo je kako je NATO tijekom proteklih godina pokazao svoju snagu i otpornost suočavajući se s brojnim izazovima te izgradio svoje temelje kako bi postao ključni stup kolektivne sigurnosti i obrane. “Drago nam je što NATO zadržava svoj fokus na dijalogu sa državama kandidatima i snažno je opredijeljen za sigurno okruženje i širu stabilnost na jugoistoku Europe, unatoč vrlo složenom sigurnosnom trenutku u kojem živimo”, kazao je zamjenik Brkić.

Tijekom izlaganja podsjetio je nazočne da se u Bosni i Hercegovini komemorira 28. godišnjica genocida u Srebrenici. Sve ovo vrijeme govorili smo "nikad više" i da se to neće dogoditi na europskom tlu, ali nažalost, svjedoci smo da se danas u Ukrajini ponovno događaju zvjerstva, ratni zločini i zločini protiv čovječnosti. Ruska agresija na Ukrajinu pokazala je da razvijeni međunarodni mehanizmi zaštite od ovih zločina nisu dovoljno učinkoviti i podsjeća nas da svi zajedno moramo razmišljati o tome kako spriječiti slične događaje u budućnosti. Vjerujem da je jedan od načina da se to postigne demonstracija predanosti, odlučnosti i solidarnosti koju NATO prenosi kroz skupove poput ovog kojem danas prisustvujemo, rekao je Brkić.

Upoznao je nazočne  i o političkoj situaciji u našoj zemlji napomenuvši da će ispunjavanje 14 kriterija Europske komisije, reforma izbornog zakona, te djelomična reforma ustava doprinijeti povećanju povjerenja unutar Bosne i Hercegovine i izgradnji otpornosti na zloćudne utjecaje trećih strana, s ciljem otvaranja pregovora za članstvo u EU. Istaknuo je da je jedan od načina prevladavanja svih prijetnji daljnja integracija Bosne i Hercegovine u EU, jača i dublja suradnja s NATO-om kao i poštivanje i provedba Daytonskog mirovnog sporazuma, temeljenog na formuli koja podrazumijeva jednu državu s dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih građana.  Istaknuo je kako novo Vijeće ministara, formirano u rekordnom roku, pokazuje stabilnost i funkcionalnost državne razine vlasti koja je nositelj ključnih političkih aktivnosti.

Pozdravio je odluku NATO-a da razvije novi paket za izgradnju obrambenih kapaciteta (DCB) za Bosnu i Hercegovinu. Pristupanjem NATO-ovoj Inicijativi za izgradnju obrambenih kapaciteta dobit će još širu i dugoročniju dimenziju suradnje. Nužnost brze implementacije DCB-a još je važnija ako se uzme u obzir pogoršanje sigurnosnih uvjeta kako na širem europskom prostoru, tako i zbog kompliciranja sigurnosne situacije u jugoistočnoj Europi.  Podsjetio je da će Bosna i Hercegovina, 29 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, biti domaćin Partnerskog simpozija 2024. godine koji ima globalni karakter i na kojem saveznici, zemlje partneri i međunarodne organizacije mogu razgovarati o zajedničkim sigurnosnim i drugim izazovima s kojima se naša društva suočavaju.

Zamjenik ministra Brkić je na kraju svog obraćanja poručio kako je samo zajedničkim snagama i međusobnom potporom moguće odgovoriti na brojne izazove s kojima se suočava suvremeni svijet. Ponovio je kako je Bosna i Hercegovina opredijeljena za daljnje jačanje suradnje sa Savezom i odlučna je doprinijeti kolektivnoj sigurnosti i stabilnosti u europskoj regiji, kako bi se smanjile okolnosti koje ugrožavaju mir.

U odvojenim susretima zamjenik Brkić se, tijekom Summita, sastao sa zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova i europskih integracija Moldavije Nicuom Popescuom; ministrom vanjskih poslova Republike Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem;  ministrom vanjskih poslova Gruzije Iliaom Darchiashvilijem; ministrom za vanjske i europske poslove Slovačke Republike Miroslavom Wlachovským;  zamjenikom ministra vanjskih poslova Republike Bugarske Tihomirom Stoytchevom, te posebnom izaslanicom glavnog tajnika NATO-a za žene, mir i sigurnost Irene Fellin.

(mvp.gov.ba)