HDZ BiH

Predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH Marinko Čavara i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović sudjeluju danas u Budimpešti, na poziv predsjednika Narodne skupštine Mađarske Lászla Kövéra, na 11. konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe posvećenoj procesu europskih integracija zemalja ove regije.

Tradicionalna konferencija, koju Mađarska, kao država članica Europske unije (EU), organizira svake dvije godine s ciljem potpore procesu proširenja EU u državama Jugoistočne Europe, okupila je predsjednike parlamenata regije neposredno nakon što je Europska komisija objavila paket proširenja i preporuke Vijeću EU, koji bi trebalo da ih usvoji u prosincu ove godine.

U svom obraćanju sudionicima konferencije predsjedatelj Čavara ocijenio je da je proširenje EU u najvećoj mjeri političko pitanje, što potvrđuje i odluka Evropske komisije o otvaranju pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i uvjetni pozitivni stav prema Bosni i Hercegovini.

„Mnogi smatraju da nije pošteno otvoriti pregovore sa zemljom u kojoj je ratno stanje, pri čemu se Bosna i Hercegovina stalno uslovljava, kao da se radi o članstvu, a ne otvaranju pregovora u kojima bi trebalo provesti potrebne reforme državnog sustava kako bi on bio kompatibilan sa sustavom EU“, poručio je predsjedatelj Čavara.

Postavio je i pitanje koji je motiv EU za proširenje – ekonomija i razvoj ili sigurnosno pitanje, te upozorio kako bi u oba slučaja bilo logično da je interes EU brži proces integracija svih zemalja Europe, ali da se to, ipak, ne događa.

Prema riječima Čavare, iako dugotrajni proces europskih integracija dovodi do zamora, smanjenja interesa i potpore javnosti, mišljenje svih političkih partija je da za Bosnu i Hercegovinu nema pozitivnijeg puta do puta u punopravno članstvo u EU.

„Preostaje nam ispunjavanje nedavno istaknutih uvjeta u sprječavanju pranja novca i  financiranja terorizma, organizaciji rada sudova, poboljšanju Zakona o sukobu interesa, reformi Izbornog zakona, definiranju načina usvajanja acquisa i učinkovitijim nadzorom državne granice“, rekao je predsjedatelj Čavara i izrazio nadu da neće biti novih uvjeta i da će BiH, unatoč složenim političkim odnosima unutar zemlje i različitim vanjskim uticajima, najkasnije do ožujka 2024. godine ispuniti uvjete i započeti pregovore o pristupanju EU.

Obraćajući se okupljenima na Konferenciji predsjedatelj Doma naroda Parlamenta F BiH Tomislav Martinović iskazao je našu  punu opredjeljonst za članstvo u EU te izrazio želju u ime institucija Federacije ubrzati ga.

„Vrijeme da  opredjeljenost za članstvo u EU koje za nas nema alternativu,  pokažemo većom i bržom angažiranošću institucija u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta.  Činjenica da smo donijeli četiri zakona koji su usklađeni s EU da smo u mnogim poljima ostvarili napredak,  pokazali su nam da možemo do još boljih  rezultata kako bismo već u ožujku iduće godine otvorili pregovore o pristupanju naše zemlje EU. Radost zbog izraženog konsenzusa predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH na konferenciji je izrazio komesar za sudsjedstvo i prosirenje Várhelyi  što je još jedan vid ohrabrenja našoj zemlji na njezinom europskom putu u kojemu parlamenti imaju ključnu ulogu.

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta F BiH Tomislav Martinović naglasio je kako ovaj dom odavno ima razrađen mehanizam koordinacije s kantonalnim skupštinama oko ustavnih nadležnosti ali i pitanja koja se tiču ispunjenja obveza za članstvo u EU. On je sudionike Konferencije upoznao sa strukturom i ustavnim nadležnostima Doma naroda Parlamenta Federacije BiH te govorio o važnosti osiguranja političke stabilnosti u BiH kao preduvjeta za druge nužne reforme koje će osigurati kvalitetniji život stanovnika BiH te ovu zemlju pridužiti Europskoj uniji. „Pruženu ruku Europske unije u prosincu prošle godine kada smo dobili status kandidata, te nakon nedavnog prihvaćanja Paketa proširenja trebamo čvršće prihvatiti i započeti istinski proces prilagodbe standardima i pravilima EU, ojačati vladavinu prava, ali i zaštitu interesa svih naroda i građana koji žive u BiH, među ostalim i izmjenama Izbornog zakona BiH kojim bi zauvijek eliminirali mogućnost da brojniji narod nameću predstavnike u vlasti narodu koji je malobrojniji. Članice Europske unije posebno one koje su po strukturi stanovništva višenacionalne nude nam modele kako se u jednoj zemlji štite prava različitih naroda i nacionalnih manjina, modele koji mogu osigurali političku stabilnost i višenacionalnih zemalja kakva je BiH, uvažavajući posebnosti naše zemlje“, zaključio je Martinović.

Sudionike konferencije pozdravio je predsjednik Narodne skupštine Mađarske Lászlo Kövér, koji je u svom uvodnom obraćanju ponovio da njegova država pruža snažnu potporu zemljama Jugoistočne Europe i njihovom što hitnijem članstvu u EU. Upozoravajući na činjenicu da unutar EU postoji skepticizam prema procesu proširenja, predsjednik Kövér naglasio je da nedostatak konsenzusa unutar EU u svezi s ovim procesom često izgovor za nova uvjetovanja zemalja Jugoistočne Europe. Iznoseći ocjenu kako su države Jugoistočne Europe potrebne EU, baš kao što i EU treba državama regije, predsjednik Kövér najavio je mađarsko predsjedavanje Vijećem EU u drugoj polovini 2024. godine, te poručio je da će Mađarska nastaviti da pruža svu moguću političku, financijsku i ekspertsku potporu zemljama Jugoistočne Europe na putu ka punopravnom članstvu u EU.

Sudionicima konferencije obratio se i europski komesar za susjedstvo i proširenje  Olivér Várhelyi, koji je naglasio da proces proširenja mora biti kako kredibilan tako i ubrzan. Prema riječima komesara Várhelyia, donositelji odluka u EU pitanje proširenja tretiraju kao prioritetno, budući da, kako je rekao, članstvo zemlja regije u EU osigurava dugotrajan mir, sigurnost i prosperitet. Komesar Várhelyi predstavio je i novi EU Plan rasta za regiju Jugoistočne Europe koji podrazumijeva da će EU izdvojiti 6 milijardi eura bespovratne pomoći i kredita s ciljem ekonomskog oporavka regije, podsticanja regionalne suradnje, te ubrzanja procesa proširenja. S tim u svezi komesar Várhelyi naglasio je da parlamenti imaju ključnu ulogu u provođenju potrebnih reformi i u procesu proširenja, te najavio da će najviši dužnosnici EU i Europske komisije biti partneri u tom procesu.

Osim predsjedatelja Čavare i Martinovića, na 11. konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe sudjeluju predsjednici parlamenata Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije, Zastupničkog doma Parlamenta Republike Italije, kao i predsjednici parlamenata entiteta Republike Srpske.