Vijesti Node

02. veljače 2024.
Intervju: Marinko Čavara - U izmjenama Izbornog zakona u BiH prešućuje se bit - legitimno predstavljanje, a guraju tehničke izmjene

Pred BiH nije ostalo još mnogo spornih pitanja za riješiti, a sve je to moguće uraditi u idućem razdoblju kako bismo u ožujku dobili zeleno svjetlo za početak pregovora s Europskom unijom. Takvo što dodatno bi stabiliziralo BiH i okružje, poručio je, među ostalim, u intervjuu za Večernji list predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.

U kontekstu najvažnijeg političkog pitanja - Izbornog zakona Čavara, koji je član Predsjedništva HDZ-a BiH, naglasio je kako promjene moraju omogućiti legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u onim institucijama koje je Ustav odredio za to. No, upozorio je kako se različitim spinovima pokušava nametnuti teza kako je nužno uraditi samo tehničke izmjene, a pritom zanemariti ovo ključno pitanje, o čijemu rješavanju ovisi i stabilizacija ukupnih međunacionalnih odnosa.

Večernji list: Ovih dana svjedočili smo deblokadama u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, a koje ulijevaju optimizam i otvaraju prostor za pokretanje značajnih procesa koji su bili na čekanju. Kakvo je vaše mišljenje?

- Svaki pomak naprijed daje razlog za optimizam te se nadam da će se otkloniti blokada rada Parlamenta Federacije koja je nastala uslijed blokada rada radnih tijela, a koju je provodila oporba. Razumljivo je da će oni pokušavati na sve načine blokirati procese u Federaciji BiH, s obzirom na to da nisu u vlasti. Mene zabrinjava raspoloženje ostalih koji do sada nisu bili spremni na sličan način riješiti neka pitanja te, osim onoga što je blokirano u samom Parlamentu, imamo na taj način blokadu izbora suca Ustavnog suda BiH. Može se reći da te stranke surađuju s onima iz Republike Srpske koje ne žele da Ustavni sud funkcionira.

Večernji list: Mislite da postoji neka povezanost?

- Ne mogu je dokazati, za nju ne znam, ali je činjenica da čekamo više od godinu i pol dana na izbor suca Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH, za što ne vidim nikakvog razloga. Raditi spinove da je netko ovakav ili onakav, a ne reći da je najbolji kandidat, prvorangirani, a trebalo bi težiti da u Ustavnom sudu BiH budu najbolji kandidati, pokazuje kako je riječ o čistom spinovanju i traženju alibija zašto se to ne radi. Ili se uopće ne može prihvatiti da to bude Hrvat po izboru Povjerenstva, koje je izabralo najboljeg kandidata.

Večernji list: Time se, zapravo, čini i velika šteta državi, odnosno sudskoj vlasti, a Ustavni sud je najveća instanca?

- Upravo tako! Ako znamo da je Ustavni sud najviša instanca koja tumači je li nešto u skladu s Ustavom ili ne, blokadom takve institucije praktički se blokira primjena ustavnosti BiH, a to su temelji demokracije. Ponašajući se tako i tražeći argumente zašto ne izabrati najboljeg kandidata, a tražeći način da se izabere nižerangirani kandidat ili netko tko je njima politički podobniji, apsurd je.

Određene stranke, koje su bile dio vlasti i otišle u oporbu, mogle su nedolaskom na sjednice povjerenstava blokirati iste. To jasno govori da se radilo o blokadi institucija, o neradu za ono za što su dobivali plaću. Bilo je apsolutno neprihvatljivo čekati ovoliko vremena i trebalo je mnogo ranije reagirati i omogućiti da federalni Parlament funkcionira u skladu s poslovnikom i ustavnim nadležnostima. Način na koji je rad deblokiran otvara put napretku, ali se opet bojim da nema dovoljno političke odvažnosti, spremnosti i korektnosti da se pristupi rješavanju temeljnih problema, a to je da Federacija što prije, s najbolje rangiranim kandidatom, popuni Ustavni sud BiH kako on ne bi došao u blokadu zbog redovitog odlaska sudaca u mirovinu.

Večernji list: Kada govorimo o državnoj razni, imali smo nedavno politički dogovor u Laktašima, no očito je da postoje protivljenja istom. Kako gledate na takvo stanje?

- Imamo situaciju da je nakon prošlih izbora ustrojena nova parlamentarna većina koja je više obećavala nego što je učinjeno. I ja sam očekivao više nego što smo učinili. Očito je da stranke "trojke", "petorke" ili "šestorke", kako se kad mijenjalo, nisu još shvatile da su pozicija u vlasti te mnogo pozornosti pridaju na spinovanje oporbe, a čak osjetim i da se nekada boje i nisu spremne donositi važne odluke za državu Bosnu i Hercegovinu. Prevažno je da sudionici vlasti budu spremni donositi nekada i teške odluke, a koje znače i napredak BiH na europskom putu. Ponavljam, među političkim strankama mora postojati dijalog, mora biti spremnosti stati iza onoga što se dogovori i to provesti. Mnogo puta imamo situaciju, primjerice, da se na Vijeću ministara, u kojemu sve stranke iz parlamentarne većine imaju svoje članove, donese neka odluka, a onda te stranke na Parlamentu glasuju suprotno ili traže drugu proceduru, a što dodatno komplicira rad Parlamentarne skupštine BiH. Mora biti više dijaloga i dogovora. U kolovozu, kada sam preuzeo predsjedanje Zastupničkim domom Parlamenta BiH, prethodio je politički dogovor te smo na jednoj sjednici usvojili tri reformska zakona koja je tražila Europska unija. Tako možemo usvojiti sve što traži Europska unija, čak i više nego što je potrebno, ali je potrebno da mi uredimo odnose unutar BiH i stvorimo bolji ambijent za život svih stanovnika koji žive u Bosni i Hercegovini.

Večernji list: Vjerujete li da će izvršna i zakonodavna vlast uspjeti do ožujka riješiti preostale prioritete kako bismo dobili odluku o početku pregovora s Europskom unijom?

- Radimo sve kako bismo to ostvarili i stvorili preduvjete za odluku. Nedavni posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, nizozemskog premijera Marka Ruttea te predsjedateljice Europske komisije Ursule von der Leyen bio je poticaj i ohrabrenje, kao i poruka, kako oni žele da BiH otvori pregovarački proces, svjesni potrebe tehničkih uvjeta, kao i geostrateških odnosa u Europi i svijetu. Nizozemski premijer je rekao kako je njegova zemlja tradicionalno protiv proširenja, ali da u ovom slučaju i njemu trebaju dodatni argumenti da bi uvjerio sve one koji su protiv otvaranja pregovora s BiH kako je stvarno opredjeljenje BiH provoditi reforme i biti ravnopravna članica EU-a. Kroz to ohrabrenje i stvaranje ambijenta za dogovor u BiH možemo napraviti puno. Nije preostalo mnogo spornih pitanja. Ovih dana veleposlanik Sattler sastao se s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i njezinim suradnicima, a tražio je da ovih dana ponovno sjedne s članovima Kolegija i jednog i drugog doma Parlamenta kako bi razlučili što je još nužno i što će pomoći da svi koji odlučuju o otvaranju pregovora budu za otvaranje. Odnosno, da do ožujka dobijemo pozitivan signal i odluku o otvaranju pregovora, a što će dodatno stabilizirati BiH, ali i čitavo okružje.

Večernji list: Naravno, otvaranje pregovora otvara i mogućnost da se unutar BiH u opuštenijem ozračju rješavaju neke stvari?

- Često kažem kako europske integracije integriraju i politički ambijent u BiH te su jedan od najvažnijih unutarnjopolitičkih i vanjskopolitičkih ciljeva. Kroz proces europskih integracija mi ćemo rješavati i stabilizirati odnose unutar BiH, bavit ćemo se pozitivnim stvarima te jačati našu poziciju na međunarodnom planu.

Večernji list: Kakva su očekivanja kada govorimo o temeljnom političkom pitanju i preduvjetu stabilizacije, a to je Izborni zakon, odnosno omogućavanje legitimnog političkog predstavljanja?

- Često se govori o ovoj tematici, a treba krenuti od početka pregovora o Izbornom zakonu kada se pokušalo nametnuti kako su tehničke izmjene izbornog zakonodavstva važnije od suštinskih promjena po pitanju presuda Ustavnog suda i Suda iz Strasbourga. Na neki način pokušao se napraviti spin, odnosno nametnuti teza da se rade samo tehničke izmjene izbornog zakonodavstva. Odnosno, kada se govorilo o potrebi osiguranja legitimiteta i legaliteta predstavljanja konstitutivnih naroda, kao i osiguranju zadovoljenja ljudskih prava na temelju presude Suda iz Strasbourga, netko se sjetio cijelu ovu priču spinovati i reći da se radi samo o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Evo, ovih dana na isti se način pokušava nametnuti kako je važnije napraviti samo tehničke izmjene, a ne osigurati da narodi budu zastupljeni. Stalno ponavljam kako kroz integritet izbornog procesa trebamo zaštititi i pravo svakog žitelja BiH da se njegov glas dodijeli onom kandidatu za kojega je glasovao, a isto tako kroz integritet izbornog procesa treba osigurati da predstavnik naroda bude onaj za kojega je taj narod glasovao, i to na mjestima gdje je to Ustavom BiH predviđeno. Dakle, ne može se govoriti odvojeno o integritetu izbornog procesa u smislu tehničkih izmjena, a da pritom ne osiguramo legalne i legitimne predstavnike na svim onim mjestima koje je Ustav Bosne i Hercegovine predvidio. Naravno da će se to pokušati osporiti te da će oni koji imaju drugačije ideje uređenja BiH nastojati naći način kako ovo onemogućiti. Ovaj zakon koji je u parlamentarnoj proceduri, a koji je stjecajem okolnosti Zastupnički dom Parlamenta BIH usvojio po hitnoj proceduri, sadrži niz nepravilnosti i pogrešaka. On se može nazvati zakonom o prijenosu nadležnosti s Parlamentarne skupštine na Središnje izborno povjerenstvo. Naime, kroz više od 20 članaka definira se da će SIP regulirati neka pitanja, što je zakonodavna oblast. A SIP je, zapravo, samo tijelo koje treba provoditi Izborni zakon, a nije zakonodavac. Ustav je isključivo zakonodavnu ovlast dao Parlamentarnoj skupštini BiH te tu trebamo otvoriti prostor da kroz dogovor i raspravu dođemo do najboljih rješenja kako bismo osigurali integritet izbornog procesa i po pitanju legitimnog predstavljanja pojedinca i po pitanju legitimnog i legalnog predstavljanja konstitutivnih naroda, u skladu s Ustavom BiH. Ovaj prijedlog, koji je na Domu naroda Parlamenta BiH, vraćen je u redovitu proceduru te će se pokušati popraviti koliko je to moguće i ako je to moguće.

Večernji list: Što bi, osim pitanja legitimnog predstavljanja, trebalo rješavati kroz izmjene Izbornog zakona?

- Naravno, važno je osigurati integritet izbornog procesa kako bi se vratilo povjerenje u isti jer znamo za razne devijacije. Tako neka biračka mjesta, pa i neke općine, po nekoliko dana ne dostavljaju svoje materijale zbog kalkulacija kako podesiti broj glasova za nekog zastupnika. Ili imamo slučaj sa SIP-om da proglasi pobjednikom izbora u Travniku - mrtvu osobu. Odnosno, kandidat za načelnika Travnika, nažalost, preminuo je tijekom izbora, a onda nisu htjeli proglasiti pobjednika jer bi on bio iz HDZ-a, Hrvat. Mjesec dana nakon toga oduzeli su mandat mrtvoj osobi u Zastupničkom domu te joj formalno dodijelili mandat. Jer, po Izbornom zakonu, izvanredni izbori mogu se održati samo ako načelnik tijekom mandata umre. Tako su napravili niz prekršaja Izbornog zakona, međutim, bez posljedica. Takav SIP ne može osigurati integritet izbornog procesa. Mi tražimo neovisno, nepristrano izborno povjerenstvo koje će raditi u skladu s Izbornim zakonom i svim drugim zakonima. Kroz tehničke popravke, kada to bude moguće, uvesti nove tehnologije u smislu zaštite tajnosti glasovanja i tajnosti podataka svakog pojedinca. Prvenstveno pak treba osigurati legalitet i legitimitet predstavljanja konstitutivnih naroda, kako je to Ustav BiH predvidio.

Večernji list: Upravo vezano uz ovo pitanje, gospodin Čović je na sjednici Doma naroda potvrdio kako su dobili od Ustavnog suda dopis da presuda u predmetu "Ljubić" nije provedena. Tu su, dakle, stvari jasne?

- Potpuno jasne. Moramo tisuću puta ponoviti ono što bi trebalo biti jasno, no zbog stalnog dezinformiranja javnosti moramo ponavljati ono što jest, a to je ustavno uređenje BiH. Imate situaciju da ljudi koji obnašaju visoke dužnosti u BiH pričaju o uređenju Bosne i Hercegovine koje oni zamišljaju, a samim tim krše prisegu koju su dali - da će poštovati Ustav BiH, ustavni poredak itd. I nikomu ništa. Nedopustivo je da netko ne poštuje ustavno uređenje, a obnaša visoke dužnosti. Sve navedeno razlog je zbog kojega moramo ponavljati kako je ustavno uređenje zemlje takvo da je predviđena ravnoteža odnosa između konstitutivnih naroda kao temelja uređenja BiH.

Izdvajamo

Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, održao je danas u Zagrebu radni sastanak s predsjednkom...
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas je posjetio Ramu. Tijekom posjeta održan je radni sastanak s Općinskim odborom HDZ BiH Rama, koji je, na...
U Domu HDZ -a BiH u Mostaru danas je održan sastanak predsjednika dr. Čovića s kirurgom prof.dr.sc. Željkom Bušićem, čeljusnim kirurgom prim.dr....
Danas je u Mostaru održana osma sjednica Predsjedništva HNS-a BiH na kojoj je govoreno o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, aktivnostima vezanima...