Vijesti Node

05. veljače 2024.
Intervju: Ministar Vedran Škobić - Borba protiv korupcije mora se decentralizirati, Vrhovni sud FBiH ne treba odlučivati u dva stupnja

Velika su iskušenja u reformi pravosuđa. Ne samo države nego i entiteta. I to ne samo zbog ispunjavanja EU forme nego suštinskog zaokreta u uspostavi profesionalnog i neovisnog sustava. Otkako je zamijenio odvjetnički ured ministarskim, Vedran Škobić na čelu Federalnog ministarstva pravosuđa u manje od godinu dana pokrenuo je veliki broj reformi, piše Večernji list.

Večernji list: Često se u javnosti čuju kritike javne uprave, pravosuđa, zakonodavstva. Kako s "druge strane", iz pozicije, komentirate česte kritike prema vlasti?

- U pravu ste. One anomalije koje sam primjećivao kao odvjetnik koji je bliži narodu i građanima sada kroz ovu poziciju pokušavam artikulirati i utjecati da se stvari počnu mijenjati. To je prednost koju imam. Uistinu se nekada pitam jesu li ljudi koji su prije obnašali vlast određene stvari na pravi način shvaćali. Jesu li bili bliski tim problemima, odnosno da se dobro pozicioniraju u toj šumi informacija poput, primjerice, imenovanja odvjetnika po službenoj dužnosti ili problema s notarima...

Ja vrlo rado prihvaćam pozitivne kritike jer one potiču da se stvari mijenjaju. Kao osoba koja se do sada nije bavila politikom, sada sva ta znanja i spoznaje nastojim pretočiti u mijenjanje loših praksi.

Večernji list: Gdje vidite najveće slabosti i koje reforme treba provoditi u pravosudnome sustavu?

- Vidim ih mnogo, ali u biti treba pristupiti racionalno i procijeniti što je trenutačno realno moguće mijenjati. Ne postoji idealno rješenje, pa čak ni u zemljama članicama Europske unije, koje imaju značajan broj problema. Trenutačno Federalno ministarstvo pravosuđa radi na zakonu o suđenju u razumnom roku. U biti, neće on značajno natjerati sudove da brže rade, ali će stvoriti određene kriterije kako ih barem potaknuti, i da postoji "kazna" ako jedan proces traje dulje razdoblje. Naknada štete bi se institucionalizirala kroz zakon, da građani barem kroz to imaju određenu satisfakciju. Tako bi se kod suca koji je predugo vodio slučaj stvorila određena odgovornost. Moram primijetiti da su se sudovi pretvorili u inkasatore komunalnih poduzeća. To iznimno opterećuje učinkovitost sudova. Više od 80 posto je tzv. maličnih predmeta do 5000 maraka...

Večernji list: Što je rješenje?

- Rješenje je mijenjati pravila kako je moguće isknjižiti određena potraživanja. U najvećem broju slučajeva komunalna poduzeća šalju te predmete na sud da bi ih se oslobodila u bilanci. Drukčije sada ne ide. Rješenje je s jedne strane mijenjati zakone, a s druge strane, kada su već predmeti stigli, kako ih na sudu adekvatno riješiti. Bilo da ih se dostavlja određenim agencijama ili pak skraćivanjem postupka u takvim predmetima. Postoji ideja od VSTV-a da se žalbeni postupak tih predmeta skrati, tako da se može napraviti procjena želi li se žalbom samo odugovlačiti proces te se uspostavi posebno sudsko vijeće koje bi o tome odlučivalo. Međutim, ni to nije dobro. Zašto? Zato što se jedna šteta od 2000 maraka, gdje su uključena tri vještaka, pet pravnih instituta, tretira kao jedan računski spor od 500 maraka. Moja je ideja da samo komunalni predmeti idu na tzv. cijeđenje žalbi. Tako bi se smanjio pritisak na županijske sudove te da općinski sud što prije sve okonča kako bi se došlo do ovrhe.

Večernji list: Ali ovrha je pak poseban problem?!

- Problem je što je postupak ovrhe tako postavljen da daje ovršeniku apsolutno pravo da odugovlači kroz prigovore i razne žalbe. Svugdje u svijetu taj je postupak na strani tražitelja ovrhe jer je on došao do svoga cilja, a to je namirenje potraživanja. Ovaj sustav sada daje ovršeniku mogućnost da izmanipulira cijeli sustav. U Ministarstvu radimo na izmjeni izvršnog zakona, gdje se stvara ideja da se taj postupak ubrza, da se ispita imovina ovršenika kako bi ga se motiviralo da svoje obveze izmiri.

Večernji list: U RS-u postoje sudovi koji se bave gospodarskim pitanjima. Bi li se predmeti brže rješavali kada bi se uvele nove vrste sudova?

- Mislim da to nije rješenje. To nisu zagušujući predmeti pravosuđa, nego isključivo komunalna društva i njihova potraživanja. Usudio bih se reći i da je pogrešno koncipirana norma sudaca jedan od važnijih problema. Tu je ogromna odgovornost VSTV-a. Ne mogu gotovo isti broj bodova nositi komunalni i složeniji predmeti koji se, primjerice, tiču naknade štete, radno-pravnog statusa, obiteljskih pitanja.

Večernji list: Je li onda rješenje organiziranje posebnih odjela za komunalne predmete pri sudovima ili pak da se izvan pravosudnog postupka ti predmeti rješavaju?

- Ima sličnih ideja, samo je pitanje koliko smo mi kao društvo zreli za to. Slovenija je to povjerila određenim agencijama. A onda je imala probleme s tim. Slično je pokušala i Srbija. Ni tamo to nije polučilo uspjeh. Rješenje je na tragu skraćivanja postupka i uvođenja posebnih odjela.

Večernji list: Nedavno ste se susreli s prvim čovjekom EU-a u BiH Johannom Sattlerom te ste razgovarali o zakonima važnim za europski put zemlje, ponajprije borbi protiv korupcije. Koje propise, odnosno mjere, pri tome valja očekivati?

- Nije dovoljno razmatrati to pitanje samo s razine Federacije BiH. VSTV ima golemu odgovornost oko pravosuđa. Kada uspoređujete to tijelo sa sličnim tijelima u Republici Hrvatskoj ili Srbiji, vidjet ćete da ima golemu autonomiju, pa čak djeluje kao stup vlasti. U RH predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor, a kod nas to nije slučaj. Kod nas sve to radi VSTV. Ta se autonomija prelijeva na sve niže razine pravosudne vlasti. Izvršna vlast definira okvir za borbu protiv korupcije. Tu, prije svega, treba spomenuti Zakon o sukobu interesa, Zakon o zviždačima, ali i zakon koji je usvojen 2015. godine i kojim se planira osnivanje posebnih odjela suda i tužiteljstva.

Večernji list: Svejedno, oko uspostave federalnoga Uskoka i suda postoji dosta prijepora, ponajprije profesionalaca, da bi se to tijelo moglo naći u istome sukobu interesa jer bi donosilo odluke u oba stupnja, a istodobno vidimo da na razini države imamo pravi politički rat oko toga pitanja, ali i presude Ustavnoga suda. Nigdje u regiji također nema ovakvih primjera?!

- Teško je u Federaciji, a poglavito u BiH, naći pitanje koje nema političku konotaciju. Poglavito oko teme Vrhovnoga suda i federalnog Tužiteljstva. Ovdje treba raščlaniti dvije skupine osoba s kojima razgovaram. Jedne su iz struke, a druge iz politike. Kada je u pitanju struka, ona je jednoglasna oko načina funkcioniranja tih posebnih sudova. Nije moguće da sve to bude u Vrhovnom sudu. Cijela struka smatra da je Vrhovni sud zapravo žalbeni sud i koji se isključivo bavi pravom i procesom, nego se na njemu ispituje proces. Ovo je jedna vrsta degradacije Vrhovnog suda.

Večernji list: Neki kažu da i Vrhovni sud potencijalno postaje sastavni dio korupcije ako odlučuje u oba stupnja – narodni rečeno "kadija te tuži, kadija ti sudi"?

- To je anomalija. Čak i po mišljenju Venecijanske komisije, s čijim predstavnicima sam nedavno obavio razgovor, prvi put su prepoznali pristup vlasti da urede određenu oblast. Jedina država kod koje Vrhovni sud ima prvostupanjsku nadležnost jest Španjolska kada sudi kralju. Nigdje to više ne postoji. Postavlja se pitanje tko će odlučivati po žalbama. Po sadašnjem rješenju, to je određeni odjel istoga suda. To je ta šuma nepoznanica koja može dovesti do pitanja zakonitosti cijeloga postupka.

Večernji list: Postoje već presude Ustavnoga suda kojima se osporava da Sud BiH donosi odluke u dva stupnja!

- Imamo sada opasnost da će se taj problem sa Suda BiH preliti i na posebni odjel Vrhovnog suda.

Večernji list: Što je rješenje?

- Slično kao u Hrvatskoj. Hrvatska je napravila odlične rezultate: Sanader, Polančec... razni drugi dužnosnici koji su procesuirani. Potrebna je najprije decentralizacija, s čime bi se složila sva struka. Ne moraju to biti županijski sudovi, mogu biti međužupanijski, koji bi bili izdvojeni iz toga sustava. Jednako se odnosi na tužiteljstva. Ne moraju čak biti regionalno-nacionalno spojena. Neka, primjerice, bude Bihać – Livno, Mostar – središnja Bosna. Moramo zadovoljiti pravni standard da stranka ima pravo žalbe na pravično suđenje i pravni lijek. Na ovaj način je to upitno.

Večernji list: Sugerirate li da postoji mogućnost zloporaba s obzirom na to da se nalazi na jednome mjestu moć odlučivanja?

- Imamo primjer Suda BiH, gdje je uhićen njihov predsjednik. Imamo isti sustav koji se može preliti na Vrhovni sud po načelu "kadija te tuži, kadije ti sudi". Najvažnije je osigurati da građanin ne smije sumnjati u pravosudni sustav. Ovo daje povoda da svi sumnjaju u to da se radi o određenom eksperimentu.

Izdvajamo

Dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović, održao je danas u Zagrebu radni sastanak s predsjednkom...
Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović danas je posjetio Ramu. Tijekom posjeta održan je radni sastanak s Općinskim odborom HDZ BiH Rama, koji je, na...
U Domu HDZ -a BiH u Mostaru danas je održan sastanak predsjednika dr. Čovića s kirurgom prof.dr.sc. Željkom Bušićem, čeljusnim kirurgom prim.dr....
Danas je u Mostaru održana osma sjednica Predsjedništva HNS-a BiH na kojoj je govoreno o aktualnoj političkoj situaciji u BiH, aktivnostima vezanima...