Vijesti Node

24. svibnja 2024.
Predsjednik Čović u Fokusu: Europski put nije blokiran, Hrvati moraju biti vezivno tkivo BiH

Je li zaustavljen europski put BiH, što za BiH znači usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici i kakva je budućnost naše zemlje, u emisiji Fokus RTV Herceg Bosne urednika i voditelja Jurice Gudelja večeras je analizirao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a.

Osvrćući se na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, predsjednik Čović je kazao da ne da se ništa novo za Bosnu i Hercegovinu nije dogodilo.

„Ne mislim da se išta novo dogodilo do nastavka onih podjela, različitog gledanja na događanja u Domovinskom ratu pa i same zločine koji su se događali. Što se tiče genocida u Srebrenici, barem kada je u pitanju hrvatska strana, imali smo jasna stajališta oko toga pa i pri svojim odlascima tamo“, kazao je predsjednik Čović pojašnjavajući i da se on o Srebrenici odredio odlazeći tamo u različitim ulogama te da se taj događaj ni na koji način ne može osporavati niti mu davati bilo kakvu drugu dimenziju.  

Predsjednik HDZ-a BiH, pak, smatra da je rezolucija otvorila neke teme koje su, kako je kazao, već malo bile pod velom prašine. Upitao se i zašto netko danas pokreće takva pitanja te dodao da su se politički predstavnici Srba iz RS i Srbije osjetili pogođenima kao i veći dio srpskog naroda.

-Otvorili smo pitanje nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine. Praktično se pokazalo da mi nemamo strategije vanjske politike i  da nemamo pravog zakona o vođenju vanjske politike. Pokazali smo da nemamo dosljednost i da ovisno od toga tko zastupa BiH u nekoj instituciji i ima svoj stav, kazao je predsjednik Čović posjetivši da su ministar vanjskih poslova i drugi ministri u Vijeću ministara BiH iznosili potpuno drugačije stavove po ovom pitanju.

Predsjednik Čović je podsjetio i na unisone stavove predstavnika BiH u UN-u (Zlatka Lagumdžije, nap. RTV HB) te dvojice bošnjačkih članova Predsjedništva BiH (Denis Bećirović i Željko Komšić nap RTV HB) na jednoj strani i srpske članice Predsjedništva BiH na drugoj strani (Željka Cvijanović nap. RTV HB).

„To je ono praktično što je BiH danas. Oživjeli smo ratne rane i potpuno drugačije gledano na ono što je na 'prostorima jednog, drugog ili trećeg naroda, a veže se za Domovinski rat“, kazao je predsjednik Čović.

Upitan je li donošenje ove rezolucije način dolaženja do pomirenja, kao što su neki njeni zagovornici govorili, predsjednik Čović je istaknuo da je evidentno da nije jer drugačije gledamo na odnose unutar BiH.

„Mi bismo što prije trebali izići iz ovog ambijenta i ne smijemo se dugo zadržati u raspravi o Rezoluciji o Srebrenici“, kazao je predsjednik Čović podsjetivši da je međunarodni sud jasno kazao što se dogodilo u Srebrenici te da što prije treba krenuti u procese koji nisu povezani sa spomenutom temom.

Izravna posljedica usvajanja srebreničke rezolucije je pokretanje procesa „mirnog razdruživanja“ između RS i FBiH koji su pokrenule vlasti RS na čelu s Miloradom Dodikom. Osvrćući se na moguće posljedice i rezultate ovakve inicijative, predsjednik Čović je kazao da politička opcija koju predstavlja zagovara tezu da BiH mora djelovati kao jedinstven prostor koja će funkcionirati na uzusima Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma ili na neki drugi način ako smo se svi u stanju za takvo nešto dogovoriti.

Predsjednik Čović je također naglasio da politički predstavnici sva tri naroda moraju ponovno zajedno sjesti i prisjetiti se onoga što su potpisali prije godinu i pol dana.

–Što prije otrgnemo pogled iz naše povijesti,  a okrenemo se budućnosti i integracijskim ambicijama, lakše ćemo zacijeliti neke rane., mišljenja je predsjednik Čović.

Referirajući se na djelovanje međunarodne zajednice u BiH koja, kako se čini, pridonosi ambijentu da gledamo ka prošlosti, predsjednik Čović je kazao da je logično da onaj tko je razgrađivao aneks 4 Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno Ustav BiH, neće priznati svoje pogreške.

-Međunarodna zajednica treba nam kao prijatelj, ali mi moramo shvatiti da ne možemo voditi te nekakve alibi politike oslanjajući se na te međunarodne snage, kazao je predsjednik Čović pojašnjavajući da je dogovor i zajedničko sjedanje za stol najbolji pravac, a uz prisustvo međunarodne zajednice čekamo hoće li netko nametnuti neko rješenje.

Gost Fokusa podsjetio je, ne navodeći ga izravno, da je visoki predstavnik Christian Schmidt u trenutku kada je BiH dobila pregovarački status s EU ničim izazvan nametnuo određene izmjene Izbornog zakona umjesto da je pustio da se domaći akteri dogovore oko nekih stvari koje su važne zbog Bruxellesa i EU.

Veleposlanstvo SAD-a u BiH reagiralo je na najavu ponude o mirnom razdruživanju između RS i FBiH ustvrdivši da ta zemlja jamči teritorijalni integritet BiH te da je to njen nacionalni interes. Upitan je li dobro da i dalje neka druga zemlja, međunarodni akter,  treba jamčiti teritorijalni integritet BiH, predsjednik Čović je kazao da je dobro imati prijatelje te da je SAD najzaslužniji što je rat u BiH zaustavljen.

„Moglo se tu još svašta događati. Moramo, međutim, biti iskreni i kazati da naše strateške interese Bosne i Hercegovine ne možemo staviti u ruke bilo koga. Treba nastojati da se ti interesi podudaraju s interesima onih velikih, a bojim se da opet imamo problem ako se ne poklope i da će netko na nekoj maloj zemlji opet eksperimentirati“, kazao je predsjednik Čović.

Pojasnio je da je dobro i što američki veleposlanik i ostali međunarodni dužnosnici jamče sigurnost u BiH, ali da je to, ponovno, posao domaćih aktera u BiH.

Predsjednik Čović je, osvrćući se i na sigurnosno stanje u BiH, pozvao međunarodne, a prije svega domaće aktere da svojim radom postignu da BiH funkcionira  kao normalno funkcionalno društvo.

„Nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH i o tome šutite 16 godina. Neće moći, to treba riješiti. Nemate neka druga pitanja riješena kako bi bila osigurana potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nije dovoljno da netko kaže 'da, nije dobro da Hrvatima Bošnjak bira člana Predsjedništva'. Treba sve učiniti da se to više ne dogodi, a ne onda postavljati dodatne uvjete“, kazao je predsjednik Čović.

Odgovarajući na pitanje kako se hrvatski politički predstavnici trebaju postaviti u nadmetanju separatista i unitarista u BiH, što je posebno izraženo u posljednje vrijeme zbog srebreničke rezolucije, predsjednik Čović je kazao da mu je potpuno svejedno radi li se o separatizmu ili unitarizmu.

„Oni jednako ruše BiH“, kazao je predsjednik Čović pojasnivši da je suština ustavni patriotizam i poštivanje Ustava.  Predsjednik HDZ BiH dodaje da danas nema nikakve mogućnosti za promjenu Ustava, ali da će to pitanje na putu ka EU morati doći na dnevni red.

„Treba  vam dvotrećinska većina u oba doma Parlamenta BiH. Svi oni koji se danas zalažu za nešto neka krenu od toga. Nemojte nas uvjeravati kako je dobro da ovo bude građanska država jer ona ne može biti građanska“, kazao je predsjednik Čović dodajući da bi se u protivnom radilo o unitarizmu, a ne građanskoj državi kakvih danas imate u svijetu.

Predsjednik HDZ BiH također je istaknuo da je vrlo nerealno govoriti o mirnom razdruživanju bez posljedica za jedan ili drugi prostor te da hrvatski politički predstavnici moraju držati ravnotežu između unitarističkih i separatističkih nastojanja.

-Želimo dobar odnos s predstavnicima bošnjačkog naroda i dignuti ga na jednu mnogo veću razinu nego je to danas. Isto tako, želimo zadržati dobar odnos s predstavnicima srpskog naroda. Bez toga BiH neće dobro funkcionirati, istaknuo je predsjednik Čović.

Gost RTV HB, kaže da mnogi, kada traže građanski koncept uređenja BiH, to nažalost rade s pozicije ekstremizma u političkom promišljanju. Spomenuo je da se tu radi o napisanome u Islamskoj deklaraciji te da predstavnici hrvatskog naroda o tome jasno govore. –Zbog toga je ustavno domoljublje mjera za sve, smatra predsjednik Čović.

Upitan do kada hrvatska strana, s obzirom na eroziju političkih prava bh. Hrvata kroz minule godine, može izdržati djelovanje kao vezivno tkivo između separatističkih i unitarističkih snaga, predsjednik Čović je kazao da bi svaka druga uloga bila naivna.

-Hrvat i nemaju luksuz vođenja neke druge politike, ni separatizma ni pričanja o nekim drugim podjelama. Danas, kada ja zatražim legitimno predstavljanje neki kažu to vam je treći entitet.  Zašto ću se ja braniti od trećeg entiteta i što je problem  treći entitet. Zagovarat ćemo ga, zašto ne. Ali, da bi se to zagovaralo moramo promijeniti Ustav. Kada ćemo stvoriti ambijent da i drugi vjeruju da to treba napraviti na taj način, kazao je prefsjednik Čović ustvrdivši da do tada imamo podjelu kakvu imamo; Federacija s deset županija ili kantona, RS kako je organizirana, Distrikt Brčko i institucije koje imamo, kazao je predsjednik Čović.

Predsjednik Čović je kazao i da bi u drugim lokalnim sredinama trebalo zaštititi malobrojnije narode kao što je to slučaj u Mostaru.

„Ako vas nema za političkim stolom, niste politički narod. To je najveća vrijednost koju smo uspjeli očuvati kroz zadnjih deset godina", kaže predsjednik Čović.

Upitan je li europski put BiH  zaustavljen, predsjednik Čović je istaknuo da nije, ali da se čim su se domaći akteri dogovorili i dobili pregovarački status s EU  pojavio vanjski akter s porukom 'ja donosim odluku, ne vi'. Smatra da je nekim akterima stalo da BiH ostane tzv. poluprotektorat  te da nije sama sposobna donositi odluke.

Uspoređujući nove partnere u vlasti s bošnjačke strane, Trojku, sa SDA, predsjednik Čović je kazao da se tu radi o nijansama.

–Čim dođete do osjetljivih tema, vidite samo kako se lagano povlače. Nema ni jednog dužnosnika Trojke koji nije kazao da nije u redu da se Hrvatima bira član Predsjedništva. Ali, kada na stol stavimo Izborni zakon da to otklonimo, barem privremeno dok ne promijenimo Ustav, onda se utrkuju tko je veći 'patriota' kod njih, kazao je predsjednik Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH kaže da je zbog javnosti važno naglasiti da su za iskorak na europskom putu zaslužni predsjednici stranaka na vlasti sa svojim suradnicima te Vijeće ministara kao i da to u izvješću visokog predstavnika UN-u nije na adekvatan način tretirano.  

Upitan imaju li stranke Trojke želje i volje sudjelovati u procesu izmjena Izbornog zakona BIH, predsjednik Čović je istaknuo da su u početku kazali da imaju želje i hrabrosti.

-Vrlo brzo hrabrost je nestala. Bojim se da se uz tu hrabrost i želja transformira u nešto drugo. Mislim da se ništa politički bitnije ne događa kod Bošnjaka ili u političkom Sarajevu da ne povrijedim nekog od kolega tko se u politici ne želi predstavljati kao Bošnjak, kazao je predsjednik Čović.

Predsjednik HDZ-a BiH podsjetio je na dogovore i oko reforme tehničkog dijela izbornog zakona, Središnjeg izbornog povjerenstva..., ali da su predstavnici Trojke od toga počeli odustajati kada su se suočili s pritiscima izvana.

-Mislim da oni danas nemaju niti hrabrosti niti želje da taj proces završimo, kazao je predsjednik Čović.

Dodao je se stvar, iako nitko to ne želi priznati izravno, svodi na to da je interes bošnjačkih političkih predstavnika da Hrvati ne mogu sami birati svoje političke predstavnike u domovima naroda te u Predsjedništvu BiH.

Komentirajući nametanja sankcija sve većem broju bh. dužnosnika, predsjednik Čović je kazao da nije nimalo dobro da vas netko definira s pozicije 'batine' te da zbog toga postajete građani drugoga reda.

-U promišljanju vlasti vraćate se stotinama godina unazad. Ne vidim da će takve aktivnosti bilo što dobro donijeti. Ući ćemo samo u nove krize, nerazumijevanja onoga što jeste Ustav BiH, istaknuo je predsjednik Čović.

Upitan je li ono što američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, agresivno propagira oko toga da BH Gas bude nositelj projekta izgradnje plinovoda Južna plinska interkonekcija službeni stav State Departmenta, predsjednik Čović je kazao da to treba pitati njih te da spomenuti veleposlanik istupa uime te administracije.

-Reći ću i vama ono što sam više puta kazao američkom veleposlaniku; strateški interes hrvatskog naroda je Južna plinska interkonekcija i tu se vjerojatno poklapa s interesom američke administracije. Izvedba, kako realizirati taj projekt koji je od strateškog interesa, to je ono zbog čega trebamo sjesti i dogovarati se na jednom drugačijem modelu od onoga kako je to netko zamislio, kazao je predsjednik Čović i upitao gdje su Hrvati u svemu tome ako bi BH Gas bio nositelj izgradnje plinovoda u područjima gdje dominantno žive Hrvati (ŽZH, HNŽ, HBŽ i ŽSB).

Predsjednik HNS BiH kaže da se rješenje za ovo pitanje pronalazi i preko Hrvatske jer ključna poveznica na plinovod ide preko te zemlje jer plin dolazi preko Dugopolja.  Stava je da je rješenje za ovo pitanje osnivanje poduzeća Južna plinska  interkonekcija koje će biti u stopostotnom vlasništvu Vlade FBiH sa sjedištem u Mostaru te da takve modele već imao u telekomima, elektroprivredama i poštama.

„Razgovaramo s Vladom RH. Uvjeren sam da, ako želimo naći rješenja, da ćemo ih i naći. Ako nastupamo s pozicije sile, bojim se da onda imamo ozbiljan problem jer je netko tu počeo kalkulirati s nečijim privatnim interesom. To su stotine milijuna eura vrijedni  projekti koji će se raditi sljedećih sedam do deset godina , prije nikako. Pitanje hoće li se i tada završiti, kazao je predsjednik Čović istaknuvši da bi izuzimanje od prava nadziranja tih procesa bilo politički naivno i glupo.

Predsjednik Čović je kazao da se u trenucima kada su bošnjački politički akteri nezainteresirani, srpskih se praktički i ne tiče, a predstavnici međunarodne zajednice ga ignoriraju, pitanje izbornog reforme izbornog zakona BiH može vratiti u žižu interesa  stalnim nastojanjem da ne padne prašina na mostarski sporazum.

-To pitanje mora biti na bruxelleskom i washingtonskom stolu i svih drugih administracija koje imaju interese u BiH da nam pomognu da 'profunkcioniramo', kazao je predsjednik Čović pojašnjavajući da je sada pravo vrijeme za pronaći rješenje jer je izborna 2026. godina  još uvijek relativno daleko.

Komentirajući predstojeće lokalne izbore u Mostaru, predsjednik Čović je kazao da je cilj stranke kojoj je na čelu dobiti većinu u Gradskom vijeću – minimalno 18 ruku i imati svog gradonačelnika.

-Najvažnije je Mostar infrastrukturno oplemeniti. Mislim da se puno toga što je urađeno u zadnje tri godine vidi, kazao je predsjednik Čović dodajući da Mostar treba biti mjesto okupljanja, a ne 'grad slučaj' kako ga neki vole vidjeti.

Osvrnuo se predsjednik Čović i na rezultate parlamentarnih izbora u RH. Kazao je da mu je drago što je Andrej Plenković ostao premijer te da se nada jačanju suradnje na polju zdravstva, obrazovanja, kulture kao i da će Hrvatska nastaviti biti snažan partner BiH na europskom putu.

Najavio je i dolazak hrvatskog premijera 3. lipnja u Mostar.  

 

(https://youtu.be/9oRR6x6EPp4?si=mfWSfgQPHIhZs2y_)

 

 

Izdvajamo

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je u Stocu sudjelovao na svečanosti povodom 32. obljetnice...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je u Domu HDZ-a BiH održao sastanak s potpredsjednikom Vlade i...
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je sudjelovao na svečanosti otkrivanja spomenika „Zora slobode...
Jučer je u Mostaru održana 11. redovita sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine na kojoj se raspravljalo o aktualnoj...