HDZ BiH

Kada smo uspostavljali ovu vlast, nadao sam se da ćemo imati više međusobnog povjerenja i mudrosti u vođenju politike te kako nećemo nasjesti na pokušaje zastrašivanja ili razdora vlasti, bilo da se radi o domaćim ili stranim akterima. Vidljivo je kako nam danas nedostaje međusobnog povjerenja, ali bojim se da ćemo, ako ubrzo ne napravimo zaokret, biti izloženi novim krizama

Dragan Čović punih je 19 godina na čelu Hrvatske demokratske zajednice BiH. Iako je stožerna hrvatska stranka u Bosni i Hercegovini prolazila kroz turbulentna razdoblja, može se kazati da je Čović došao na njezino čelo u vrlo nezahvalnom trenutku, kada su politička prava Hrvata kao naroda bila ozbiljno degradirana, a Daytonskim i Washingtonskim sporazumom zajamčena prava i ravnopravnost pogaženi, i to umnogome uz pomoć onoga što se zvalo "međunarodna zajednica". U protekla gotovo dva desetljeća, koliko je vodeći hrvatski političar u BiH, Dragan Čović suočio se s mnogo kriza i izazova, uključujući i osobnu golgotu koju je prošao kroz pritvaranje i (ne)uspjeli sudski proces. Iako je pred BiH i Hrvatima kao konstitutivnim narodom još puno izazova, Čović se proteklih godina jasno nametnuo kao jedan od ključnih političkih aktera, koji je često i poveznica između snažno suprotstavljenih bošnjačkih i srpskih politika, koje dominantno streme unitarizaciji, odnosno disoluciji države BiH. Kao nepopravljivi optimist, Čović je i tu ulogu prihvatio iako će konačan sud o njegovoj političkoj karijeri, kao uostalom i svih drugih državnika, dati povijest. Ovaj razgovor s predsjednikom HDZ-a BiH počeli smo očekivanim pitanjem za nekoga tko je 19 godina predvodnik nacionalne hrvatske politike u BiH.

1. Kakav je danas položaj Hrvata u BiH u odnosu na vrijeme kada ste preuzeli vođenje najveće nacionalne stranke?

Položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini danas je prividno nepromijenjen, obzirom da još uvijek nisu riješena brojna institucionalna pitanja funkcioniranja same Bosne i Hercegovine, a pritom i položaja konstitutivnih naroda. Posljednja dva desetljeća bila su ispunjena različitim izazovima, kako političkim napadima i pravnim nasiljem tako i sigurnosnim ugrozama te brojnim drugim izazovima. Često sam znao kazati kako Bosna i Hercegovina funkcionira u stanju trajne nesigurnosti, izlazeći iz jedne krize i odmah potom ulazeći u drugu. Takav jedan izražen ciklus kriza tjerao nas je da se okupljamo u zajedništvo kao narod i da svoju budućnost promišljamo drugačije od naših partnera, prvenstveno misleći na EU i NATO integracije BiH. Stoga smo na sebe preuzeli obvezu predvođenja ovih integracija. Usprkos brojnim kočničarima i skepticima koji nisu željeli ili nisu vjerovali da ćemo kao država ikada napraviti potrebne iskorake, ti su iskoraci učinjeni. Danas svi znaju da upravo hrvatski dužnosnici predvode ovaj put.

2. Što smatrate svojim najvećim uspjehom u politici, poglavito otkad ste na vodećoj hrvatskoj poziciji?

S ove točke gledišta, iza nas se nalaze vremena brojnih iskušenja s kojima smo se kao narod trebali nositi. Ti su izazovi dolazili unutar BiH, ali često i svjesnim djelovanjem aktera izvana. U tom smislu, mislim da se da nabrojati dosta toga što smo postigli. Međutim, ako treba izdvojiti nešto čime se ponosim to je činjenica da je hrvatski narod danas, unatoč svim napadima na našu političku poziciju i ustavna prava, ostao nezaobilazan politički čimbenik bez kojega vlast ne postoji. Ovome bih, naravno, dodao i institucionaliziranje hrvatskoga pitanja u integracijskim aktivnostima. BiH može uspjeti samo kao domovina tri jednakopravna konstitutivna naroda čija se prava više nikada neće dovoditi u pitanje. Danas je to jasno i europskim i drugim partnerima.

3. Koliko se BiH promijenila u tom razdoblju, jer često se ima dojam kako je stanje u zemlji danas gore nego prije 19 godina kada ste postali predsjednik HDZ-a BiH?

Bosna i Hercegovina je doživjela ogromne promjene. U infrastrukturnom smislu, to je jedna potpuno nova država. S druge strane je i demografski neuspješna. Činjenica je kako smo upravo prethodnih godina imali jedan izražen osjećaj nesigurnosti i neprimjerene, grube riječi u političkom životu zbog kojih su se povlačile paralele i s nekim prethodnim vremenima. Takvo što, naravno, nije dolazilo s naše strane. Ipak, formiranjem nove vlasti na razini Bosne i Hercegovine i Federacije BiH uspjeli smo u dobroj mjeri stabilizirati unutarnji politički dijalog, iako on u zadnje vrijeme ponovno doživljava značajne izazove. U ovih 19 godina smo uspjeli očuvati ustavnu arhitekturu i približiti BiH zapadnim tekovinama, iako vjerujem da bismo to učinili i ranije da nije bilo neprekidnih napada na samu Bosnu i Hercegovinu i njen ustavni poredak.

4. Što je dugoročno, strateški, glavni problem BiH i kako ga riješiti?

U osnovi, glavno strateško pitanje je rješavanje aktualne nefunkcionalnosti BiH. Svima koji danas misle dobro Bosni i Hercegovini i koji se nazivaju „patriotima“ je jasno da se ustavna načela, a osobito konstitutivnost tri naroda, ne mogu zamijeniti lažnim građanskim uređenjem. Naprosto, to više ne bi bila Bosna i Hercegovina. Ono što je naše strateško pitanje danas jest ustavno osiguranje potpune jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda. Pored toga, tu je i naš europski put kojega moramo ubrzati i kroz njega riješiti dugo otvorena pitanja ograničenih ustavnih reformi.

5. Kroz godine se mijenjao i odnos međunarodne zajednice prema BiH, ali i političkim akterima i politikama unutar BiH. Kako to komentirate?

Naravno, promjene u odnosu međunarodne zajednice prema BiH su stalno prisutna. No, moramo biti objektivni i shvatiti da se takve promjene ne događaju samo zbog nas. Globalna događanja, različiti oružani sukobi i djelomično urušavanje poretka moći stvorili su jedan drugačiji pristup prema BiH. Jedno je sigurno, a to je da ćemo mi unutar sebe morati rješavati probleme bez vođenja „alibi“ politike uz pomoć stranih centara moći. To znači da moramo preuzeti potpunu odgovornost za naše političko djelovanje, jer nijedna strana administracija ne poznaje Bosnu i Hercegovinu bolje nego mi sami.

6. Vi ste se osobno susretali i s velikim izazovima, uključujući brojne pokušaje osobne diskreditacije i političke diskvalifikacije pa i sudski proces? Kako gledate na to s ove vremenske distance? Je li vrijedilo?

Ovisi o tome što je vaš životni moto, kako gledate vrijednost ideala i politike za koje se zalažete. Iskušenja je bilo napretek, kao i napada na mene politički i osobno, ali duboko sam uvjeren kako je sve to vrijedilo da bismo danas bili u poziciji kojoj jesmo – da smo očuvali naš narod kao nezaobilazan politički čimbenik. Često kažem i svojim suradnicima i mladima koji se žele baviti politikom kakva ona u BiH jeste da na napade i pokušaje diskreditacije moraju biti spremni. To je sastavni dio. Upravo zbog toga je osobito važno da se u ovom poslu vodite idealima i željom da zaštitite svoj narod i domovinu, jer sve ostalo će vremenom izblijediti.

7. Za Hrvate u BiH uvijek je bila važna podrška Hrvatske i njenih institucija. I tu smo svjedočili različitim odnosima prema statusu, ali i predstavnicima Hrvata u BiH. Je li realno da se neki problemi u tom odnosu iz prošlosti jednom ponove?

Ne smijemo podcijeniti izvorišta politika u Republici Hrvatskoj, kao ni njihov odnos prema Bosni i Hercegovini i Hrvatima u BiH. Zadnjih desetak godina smo stabilizirali te odnose i to vidim kao jedan veliki uspjeh. Međutim, treba sustavno djelovati u budućnosti kako bi se to očuvalo jer nam nije nepoznato što znači kada se neki od najviših dužnosnika Republike Hrvatske zalažu za oduzimanje prava Hrvata u BiH.

8. I danas ste izloženi određenim međunarodnim pritiscima, poput onih za Južnu Plinsku Interkonekciju. Bojite li se mogućih sankcija Amerikanaca?

Međunarodni pritisci se s vremena na vrijeme ponavljaju, ovisno o tome koliko ste dosljedni svojim politikama i koliko jeste ili niste spremni svoje djelovanje prilagoditi interesima stranaca. Interkonekcija je samo ilustracija tog odnosa ili jedan alat kako vas se želi politički pritisnuti kako bi se prividno zadovoljili neki bošnjački interesi u Federaciji. Kazao sam prije i kazat ću opet, Južna Plinska Interkonekcija je prije svega strateški interes hrvatskoga naroda u BiH a tek onda naših međunarodnih prijatelja. To će svi morati shvatiti, kao i da mi imamo odgovornost skrbiti o svojim strateškim interesima kroz naše djelovanje, bez obzira na pritiske kojima možemo biti izloženi.

9. Gdje vidite BiH 2030. godine i kakva će ona biti? Od čega to prvenstveno ovisi?

Bosna i Hercegovina ima jedinstvenu priliku da doživi potpunu transformaciju. Pri tome mislim na iskreniju suradnju predstavnika tri naroda, naš EU i NATO put, kao i na povećanu pažnju međunarodnih prijatelja koji otvaraju nove prilike prema prostoru Zapadnog Balkana. Ono što je jedna od glavnih prepreka su pokušaji uspostave tkz. građanske države kojom se pravda otimanje prava našem narodu. Dok god imamo jedan narod politički nastrojen da krši Ustav u prividno vlastitu korist, riskiramo propuštanje ove šanse jer ćemo kao i dosad biti zaokupljeni unutarnjim političkim pitanjima i pitanjima političkog preživljavanja tri naroda. Ova prilika za transformaciju se mora iskoristiti, ali na način da očuvamo naše ustavne vrijednosti i konstitutivnost kao zaglavni kamen BiH. Hoćemo li na koncu ili nećemo doživjeti transformaciju o kojoj dugo govorimo i koju osobno sam priželjkujem, to ovisi samo o nama u BiH.

10. Europski put funkcionira na principu toplo-hladno. Zamah koji se činio očekivanim nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora je zaustavljen nakon nametanja odluka visokog predstavnika. Kako dalje?

Upravo to je naglašeno kao moj odgovor na prethodno pitanje. U trenutku kojeg spominjete vidjeli smo da se međunarodna zajednica sukobila unutar sebe i postalo je očito da neke od najvećih administracija imaju drastično različite stavove. S jedne strane smo s više značajnih iskoraka uspjeli zadobiti povjerenje europskih partnera za početak pregovora. S druge strane, taj zamah je narušen nametanjem spomenutih odluka čime je autoritet vlasti u BiH u povijesnom trenutku oskvrnavljen. Ako dozvolimo da međunarodni akteri uzmu zamah u uređenju funkcioniranja i vizije BiH društva, ništa dobro se neće dogoditi. Odgovornost je prvenstveno na nama samima.

11. Funkcionira li uopće državna koalicija i hoćemo li preostale dvije godine mandata izgubiti na svađe i blokade?

Partnerstvo na razini Bosne i Hercegovine ne funkcionira. Kada smo uspostavljali ovu vlast, nadao sam se da ćemo imati više međusobnog povjerenja i mudrosti u vođenju politike te kako nećemo nasjesti na pokušaje zastrašivanja ili razdora vlasti, bilo da se radi o domaćim ili stranim akterima. Vidljivo je kako nam danas fali međusobnog povjerenja, ali bojim se da ukoliko ubrzo ne napravimo zaokret da ćemo biti izloženi novim krizama. Uskoro nam stižu i Lokalni izbori; krajnje je vrijeme da popravimo situaciju i da koalicija profunkcionira.

12. Slijede nam europski i američki izbori. Hoće li kako njihov ishod utjecati na BiH?

Ishod tih izbora neće bitno utjecati na odnose u našoj zemlji, ali izborne kampanje ususret našim Lokalnim izborima hoće. To je vidno i treba očekivati da će se svaka politička stranka uskoro u potpunosti okrenuti svojim temama i svojim biračima kao i da će nam to ostavljati sve manje prostora za zajedničko djelovanje.

13. Zbog svoje malobrojnosti Hrvati su stalno prisiljeni razmišljati o političkom zajedništvu. Koliko je ono izgledno na narednim izborima?

Zajedništvo koje danas okupljamo u Hrvatskom narodnom saboru je dio strategije, ili bolje reći potrebe, hrvatskoga naroda. Iako je naše zajedništvo na krupnim nacionalnim temama neupitno, očekujemo da ćemo na Lokalnim izborima, upravo zbog njihove lokalne prirode, imati izraženo višestranačje i pluralizam, osobito u većinski hrvatskim općinama i gradovima. To je i svojevrstan pogled kako bi budućnost mogla izgledati nakon što konačno riješimo pitanje Izbornog zakona BiH.

14. Hrvate, kada riješe Izborni zakon čega težak proces demokratizacije. Koliko je to opasnost za nove podjele?

Bez obzira na to kako će izgledati politički krajolik za Hrvate, Izborni zakon se mora riješiti. O tome nema dvojbe. Naime, Izborni zakon u sebi krije jedan od ključeva stabilnosti Federacije Bosne i Hercegovine i budućnosti odnosa Hrvata i Bošnjaka. Naši partneri to moraju napokon razumjeti i iskazati opredijeljenost za suživot s nama. Što se tiče demokratizacije unutar hrvatskog nacionalnog bića, ona nije i ne može biti problem. Dapače, demokratizacija nas sve može samo ojačati.

15. Do kad planirate ostati na čelu HDZ-a BiH i od čega će ta odluka ovisiti?

Aktualni politički trenutak je vrlo zanimljiv, uspjeli smo stabilizirati našu integracijsku perspektivu i politički dijalog. Međutim, mnoga su pitanja još uvijek otvorena. Zbog toga već jedno duže vrijeme radimo i na ohrabrivanju mlađih kadrova kako bi bili spremni preuzeti vođenje politika našega naroda kada dođe trenutak za to. Ono što mogu kazati jest da će se odluka o mom vodstvu donijeti zajednički, unutar obitelji HDZ-a.

(https://www.vecernji.ba/vijesti/covic-ponosim-se-sto-je-hrvatski-narod-o...)