Vijesti Node
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je nazočio svečanoj akademiji povodom obilježavanja 30. obljetnice kreiranja u kardinalsku službu kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa vrhbosanskog u miru. Svečanost je održana u Pastoralno-socijalnom centru „Sveti Josip“ u naselju Lug.
Tijekom svečanosti prikazan je život i rad kardinala Puljića, gdje je istaknuto da je papa Ivan Pavao II. imenovao Vinka Puljića kardinalom 30. listopada 1994. godine, a 26. studenog iste godine uvrstio ga u Zbor kardinala. Time je kardinal Puljić postao simbol duhovne snage i hrabrosti, osobito u ratnim i poratnim vremenima, kada je neumorno radio na očuvanju vjere i zajedništva među Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Čović je istaknuo važnost kardinalske službe Vinka Puljića kao trajnog svjetionika nade i vjere, naglasivši njegov neizmjeran doprinos hrvatskom narodu u očuvanju vjerskog i kulturnog identiteta te značaj njegove uloge u izgradnji međureligijskog dijaloga i povjerenja.
„Znam reći da je život jednostavno zbroj sjećanja na našem putovanju. Siguran sam da su kroz ovih 30 godina kardinalske službe vaša sjećanja postala jedna velika zbirka. Ono što me posebno veseli jest ovaj sklad koji vidim ovdje – vjerski i duhovni, ali jednako tako i društveni, kulturni i akademski. Uvjeren sam da vašeg blagoslova neće nedostajati, a nama će to biti motiv da zajedno radimo. Želim vam svako dobro, prije svega dobro zdravlje i blagoslov koji ste vi primili da ga uvijek prenesete na sve nas,“ kazao je predsjednik Čović.
Nazočnima se obratio i monsinjor Želimir Puljić, koji je istaknuo: „Iz ovoga grada mučenika, iz Sarajeva, mladi kardinal je doviknuo: 'Mi ovdje u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini ne ostajemo da preživimo, nego da se ostvarimo na svojoj grudi, na grudi Bosne i Hercegovine gdje smo nikli i obvikli i tu želim ostati živjeti i toga se prava neću nikada odreći.' Rekao je mladi kardinal: 'Jer baština je nešto sveto. Tko ne zna svoje korijene čuvati i voljeti i za to se žrtvovati, nema budućnosti. Ono što se voli, za to se žrtvuje i umire, a ono za što se umire nikada ne odumire.' Svojim pastirskim radom, molitvom i riječju, kardinal je pokazao koliko voli ovu zemlju i raduje se njezinu napretku u izgradnji mira i prosperiteta.“
Tijekom svečanosti pročitana je čestitka pape Franje upućena kardinalu Puljiću:
„U vašoj zemlji bilo je vrijeme rata, a vi ste kao glasnik i knez mira uspjeli zadržati mirno srce, uvijek spremno graditi mostove među onima koji su bili podijeljeni. Rukama sklopljenim na molitvu pokazali ste da ste učinili sve kako biste pasli Kristovo stado. Prigodom ove obljetnice, dragi uzoriti kardinale, primite moje iskrene čestitke. Zazivam na vas zagovor Gospe, Kraljice Hrvata, te vam udjeljujem svoj blagoslov, tražeći ujedno da molite za mene kako bismo mogli zajedno tražiti i naći Božiju volju za Njegov sveti naum.“
Uz predsjednika Čovića, svečanosti su nazočili i brojni uvaženi gosti, uključujući zastupnicu u Zastupničkom domu PS BiH Darijanu Filipović, predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradara, državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, zastupnika u Zastupničkom domu PS BiH Marinka Čavaru, zamjenika ministra vanjskih poslova BiH Josipa Brkića, veleposlanika Republike Hrvatske u BiH Ivana Sabolića, načelnika općine Kiseljak Mladena Mišurića Ramljaka, predsjednika Županijskog odbora HDZ-a BiH Županije Središnja Bosna Radoja Vidovića te mnogi drugi predstavnici političkog, kulturnog, gospodarskog i vjerskog života.
Nazočili su i visoki predstavnici Katoličke Crkve, uključujući nadbiskupa vrhbosanskog i upravitelja Vojnog ordinarijata u BiH Tomu Vukšića, apostolskog nuncija za BiH nadbiskupa Francisa Assisija Chullikatta, generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađana Ćosića, biskupa mostarsko-duvanjskog i upravitelja trebinjsko-mrkanskog Petra Palića, biskupa banjalučkog u miru Franju Komaricu, nadbiskupa zadarskog u miru Želimira Puljića te provincijale Hercegovačke i Bosne Srebrene franjevačke provincije fra Joze Grbešu i fra Zdravka Dadića, kao i mnogi drugi uvaženi crkveni dužnosnici.