HDZ BiH

Ministar financija i riznice BiH Vjekoslav Bevanda govori o proračunu, obavezama BiH na putu ka EU...

Pojedini zastupnici predložili su nekoliko amandmana, traživši povećanje proračuna i globalnog financijskog okvira za nešto više od 35 miliona KM, ali je sve od prijedloga odbijeno. Jesu li poslanici zaboravili odredbe Zakona o proračunu?

- Ne mogu govoriti u ime zastupnika. Bilo je različitih prijedloga u amandmanskoj fazi i svi su razmotreni, neki od njih su uvaženi i uvršteni u proračun. Što se tiče povećanja proračuna iznad odobrenog okvira, to je nešto što se ne može prihvatiti, jer imamo Zakon o Fiskalnom vijeću i procedure po kojima se odlučuje, kao i dokumente koji prethode donošenju proračuna. Fiskalno vijeće, koje čine predsjedatelj Vijeća ministara i ministar financija i riznice BiH, te entitetski premijeri i ministri financija, utvrde Globalni fiskalni okvir, a potom se usvaja i Dokument okvirnog proračuna, koji je usvojen u Vijeću ministara i koji je obvezujući i na temelju toga smo radili proračun. Kada smo krenuli kreirati proračun za iduću godinu, znalo se da su zahvatanja s jedinstvenog računa UIO 750 milijuna KM, a da je za financiranje institucija BiH na raspolaganju 950 milijuna KM, jer 200 milijuna osiguravamo iz neporeznih prihoda.

Koliko je ove godine potpisano kreditnih aranžmana koji omogućavaju realizaciju javnih investicija? Koja javna investicija je, osim gradnje autoceste, prioritet za naredno razdoblje?

- Često se susrećem s pitanjima o zaduženju države, ali moramo imati u vidu ustavno ustrojstvo, važeće zakone i nadležnosti kada govorimo i o javnom dugu BiH. Država se ne zadužuje i mi, osim kredita za državni zatvor i projekta EBRD-a u vezi sa zračnim prometom, nemamo zaduženja. To što vidite ministre financija Vijeća ministara BiH da potpisuju ugovore odnosi se na garanciju, a zadužuju se niže razine ili direktno poduzeća.

Važan dokument

Zato nakon potpisivanja ugovora kažemo kredit se alocira na FBiH ili RS, pa navedemo da je korisnik kredita neko javno poduzeće, ponekad i općina, što ovisi od projekta i ugovora. Činjenica je da najveći kreditni iznosi odlaze na cestovnu infrastrukturu, ali to je pozitivna stvar, jer osim izgradnje modernih autocesta i cesta, angažiraju se domaće građevinske tvrtke i zapošljavaju se ljudi. Osim toga, imate kredite za izgradnju toplana, vodovodnih mreža, energetike, zaštitu životne sredine, kao i podršku održivom povratku. Sigurno je da sada ulazimo u razdoblje u kojem će se više ići na privatno-javno partnerstvo, ali to su stvari gdje nema izravne nadležnosti Ministarstva financija i trezora. Ono što je naša nadležnost u sferi zaduživanja je da kontroliramo ovaj proces i zato smo uradili Strategiju o upravljanju javnim dugom i prvi put imamo taj bitan dokument koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.

Za koliko smo se dodatno zadužili u ovoj godini, a koliko ćemo tek da se zadužimo naredne? Budući ste bili i entitetski ministar, je li slika baš crna, kako tvrde ekonomisti, zbog stalnog zaduživanja emisijama trezorskih zapisa?

- Kada je usvojen proračun, vidjeli ste da je zaduženje ove godine oko milijardu KM, što je povećanje za oko 240 milijuna u odnosu na ovu godinu. Nedavno smo na zahtjev oba doma Parlamentarne skupštine BiH dostavili Informaciju o stanju javne zaduženosti BiH na dan 30. 6. 2016. i ona govori da je vanjski dug u promatranom šestomjesečnom razdoblju smanjen za 52,06 milijuna KM ili za 0,61 posto u odnosu na stanje duga 31. 12. 2015. godine. U razdoblju 1. 1. - 30. 6. 2016. angažirano je 253,19 milijuna KM odobrenih kreditnih sredstava, od čega se 11,73 posto odnosi na kredite čija su prva povlačenja počela u 2016. godini. Dakle, nema mjesta nekim pričama kako smo u dubiozama, dužničkom ropstvu i sličnim opaskama koje čujemo od nekih analitičara. Nisam pristalica emisije trezorskih zapisa, ali odluke se donose u uvjetima koji trenutačno postoje. Ne znači da takvo rješenje nije dobro u datom trenutku, posebice kada znate da se u entitetskim proračunima rješavaju životna pitanja i to imam pravo reći upravo zbog činjenice što sam bio federalni ministar financija. Znam koliko je teško provoditi reforme koje se dotiču socijalnih kategorija društva. Problem je što imamo kritičare i kada uzimamo najpovoljnije kredite kod međunarodnih financijskih institucija, poput MMF-a, pa se onda kritičari trezorskih zapisa protive aranžmanu s MMF-om.

Bankarski sektor RS-a prošle i ove godine potresle su brojne afere. Što uraditi kako se ovakve stvari ne bi ponavljale? Može li se uspostaviti neki jedinstven sustav kontrole i nadzora na državnoj razini i da li bi to bilo rješenje?

- Ne bih ulazio u ocjene onoga za što nisam nadležan, kao što je to bankarski sektor u RS-u ili FBiH. Poznato je da se s MMF-om razgovara i o reformama bankarskog sektora i u tijeku su izmjene zakona o entitetskim agencijama za bankarstvo, ali i Zakona o Agenciji za osiguranje depozita BiH. Nastoji se pronaći najbolje rješenje iako kontrole postoje i sada, ali nesporno je da ih treba pojačati i učiniti efikasnijim. Već su usuglašene neke osnovne stvari koje se pojavljuju, ali s obzirom na to da će se o ovim zakonima tek izjašnjavati, ne bih prejudicirao stvari i buduća rješenja.

Plavi dizel je još na čekanju. Zbog čega se ne može doći do dogovora? Je li to, kako tvrde iz vlasti RS-a, uvjet MMF-a ili je zapravo riječ o tome da bi ta sredstva bila namjenska, bez mogućnosti da se preusmjere u bilo što drugo osim poljoprivrede?

- Pitanje takozvanog plavog dizela godinama je tema i Upravnog odbora UIO i izvršne vlasti na razini entiteta i BiH. Ovo pitanje nametnuto je kao ključni problem kod usvajanja zakonskih izmjena u oblasti trošarina, ali pokazalo se da se ušlo u sferu politiziranja, a ne stvarnog rješavanja problema. Obveza inspekcijskih organa i UIO BiH je da spriječe svaku mogućnost ulaska u sive zone, a na UO i izvršnoj vlasti je da donesu propise koji će isključiti mogućnost za malverzacije bilo koje vrste. Do pravog rješenja možemo doći, ali moramo osigurati preduvjete i uraditi sveobuhvatne analize da ne napravimo propust koji će umjesto olakšica za poljoprivrednike dovesti do pada prihoda.

EU fondovi

Mislim da je i za poljoprivrednike bolje da se pronađe kvalitetno rješenje, nego da se rješava “preko koljena” nešto što za izvjesno vrijeme može biti riješeno na mnogo kvalitetniji način. I ne možemo za sve što se događa tražiti obrazloženje u tome da MMF nešto traži, dozvoljava ili brani. Ipak smo mi sudionici i pregovarači u tim procesima koji se pretvaraju kroz pismo namjere i MMF je naš partner, a ne tutor.

Iz Direkcije za europske integracije BiH upozoravaju kako institucije ne koriste dovoljno sredstva koja nude europski fondovi. Koliko bi nam bolje snalaženje u povlačenju tog novca olakšalo posao i kada je riječ o zahtjevima prema proračunu?

- DEI je stalno tijelo Vijeća ministara i oni mogu i trebaju imati proaktivnu ulogu. Ukoliko smatraju da bh. institucije ne koriste dovoljno sredstva iz europskih fondova, trebaju ponuditi rješenja, mjere, akcijski plan i pružiti potporu institucijama ili kandidirati taj problem Vijeću ministara. Poznato je da smo imali niz problema kod povlačenja sredstava iz IPA fondova i zbog političkih odnosa i da smo imali problem zbog lošeg dogovaranja. Nadam se da će efikasan mehanizam koordinacije olakšati naše kontakte s EU i otvoriti put do europskih fondova koji, ne smijemo zaboraviti, nisu donatori, već imaju striktne procedure u dodjeli i kontroliranju tih sredstava za namjenske projekte.

(oslobodjenje.ba)