HDZ BiH

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a u intervjuu za Večernji list osvrće se na 2024. godinu, te na sve ono što nas očekuje u budućnosti.

O protekloj godini, odnosima u BiH, euroatlantskom putu države, vanjskopolitičkim ciljevima, vlasti, suradnji unutar koalicije, potpori Hrvatske za Hrvate u BiH, proteklim izborima te predviđanjima za novu, 2025. i planovima razgovarali smo s predsjedateljem Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Večernji list: Hrvati u Bosni i Hercegovini posljednje su nedjelje u 2024. godini još jednom izlazili na izbore. Četvrti put u godini, ovaj put za predsjednika Hrvatske. Sljedeći će biti za dva tjedna, kada će se Milanović i Primorac u drugom krugu boriti za petogodišnji mandat. Dijaspori se prigovara pravo na glasovanje unatoč tome što nikada nije presudila izbore u Republici Hrvatskoj. Kakvi su pak odnosi Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske na službenoj razini?

- Drago mi je što smo četvrti put u 2024. godini imali prigodu participirati u izbornim procesima kao izvorištu demokracije. To smo učinili kroz lokalne izbore u listopadu, kao i izbore za Hrvatski sabor, Europski parlament i izbore za predsjednika Republike Hrvatske. Uvjeren sam da način izbora predsjednika u Hrvatskoj, kao i glasovanje za Hrvatski sabor, nema ni jedan razlog za izazvati neugodu bilo kome u Republici Hrvatskoj, prije svega i zbog toga što je izlaznost ili odaziv glasačkog tijela izvan Republike Hrvatske simboličan pa ne može utjecati na rezultate izbora u Republici Hrvatskoj. Mislim da, štoviše, taj proces treba biti potpuno drugačije organiziran, da adekvatno participiranje na izborima ima i adekvatan odraz na rezultat, posebno kada je u pitanju Sabor. Što se tiče odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazao bih da su sve institucije Republike Hrvatske u vrlo dobrim odnosima s predstavnicima hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, ali i uopće s Bosnom i Hercegovinom. Možemo biti iznimno zadovoljni odnosom s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske gospodinom Andrejem Plenkovićem, kao i činjenicom da kompletna Vlada ima iznimno dinamičnu komunikaciju s institucijama u Bosni i Hercegovini te predstavnicima hrvatskoga naroda. To se na poseban način odražava kroz one osnovne zaštite identiteta hrvatskoga naroda u institucijama poput Sveučilišta, Kazališta, Sveučilišne kliničke bolnice i svih drugih možda manje zamijećenih intervencija iz proračuna Republike Hrvatske na institucije u Bosni i Hercegovini, kada je u pitanju svekolika infrastruktura. Jednako tako, u Saboru imamo i svoja dva odnosno tri predstavnika i mislim da je suradnja također vrlo dobra. Nastojimo održati korektnu komunikaciju s predsjednikom Republike Hrvatske.

Večernji list: Iza nas je još jedna turbulentna godina u Bosni i Hercegovini i u svijetu. Kako je ocjenjujete i što izdvajate kao njezino najvažnije nasljeđe?

- Izazova je bilo jako mnogo. Istina, naslijedili smo neslaganja i tenzije koje proizlaze iz različitih stavova vezanih uz rusku agresiju na Ukrajinu. Taj proces traje već pune dvije godine, a i nosi stvarni odraz na odnose u Bosni i Hercegovini, možda manje primjetan zbog našeg značaja na međunarodnom planu. Međutim, objektivno gledajući, čitava ta dinamika značila je iznimno turbulentan odnos kada su u pitanju različiti segmenti ograničenja i opredjeljenja za one koji podržavaju nekakve procese kako bi se osujetila agresija bilo gdje u svijetu, primjerice, upravo agresija Rusije. Mi smo nastojali osigurati da vanjska politika Europske unije bude i opredjeljenje BiH u vanjskim strateškim odrednicama. Djelomično smo u tome uspjeli zbog naših odnosa u Bosni i Hercegovini, a imali smo prigodu to vidjeti više puta na različite načine, posebno kada je u pitanju globalna scena, primjerice Opća skupština Ujedinjenih naroda, gdje su prilike u Bosni i Hercegovini iskazivane kao izraz određenih politika ili pojedinaca koji zastupaju BiH, što svakako nije dobro. Naravno, posebno treba izdvojiti sukobe na Bliskom istoku - rat u Izraelu i Palestini koji također ima poseban odraz na prilike, sigurnost i stabilnost ovoga dijela svijeta. Mnogi su to već definirali kao započeti III. svjetski rat, ali duboko sam uvjeren da nas mudra politika, koju možemo voditi čak i ovako razjedinjeni, može očuvati izvan domašaja tih sigurnosnih i političkih iskušenja.

Večernji list: Rad državne vlasti funkcionira po načelu toplo-hladno. Očito je da predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto ulaže ogroman napor kako bi prevladala razlike koje postoje između bošnjačkih i srpskih partnera u vlasti. Koliko ste zadovoljni ostvarenim?

- Planovi su bili mnogo izraženiji od onoga što je na kraju godine učinjeno. Ožujak je bio dosta euforičan s obzirom na to da smo trebali napraviti važan iskorak kada je u pitanju europski put Bosne i Hercegovine - to je tako izgledalo. Upravo je predsjedateljica Vijeća ministara dala zamah i djelovanju Vijeća ministara, ali i svima nama u zakonodavnoj vlasti. Međutim, načelo toplo-hladno dovelo je do usporenja već u travnju i svibnju te, nažalost, pratilo nas do konca godine. Dočekali smo kraj godine s uvjerenjem da bismo napokon mogli otvoriti pregovarački proces, međutim, iznova smo zapeli oko ključnih stvari.

Za razliku od početka godine, koji je bio optimističan, sljedećih devet mjeseci obilježile su turbulencije. Žao mi je što na kraju nismo uspjeli realizirati sve što smo planirali, ali bojim se da smo time stvorili samo još jedan okvir za djelovanje u idućoj godini koji će imati negativne posljedice primarno na političkoj sceni među Bošnjacima, ali i predstavnicima srpskoga naroda. Neriješeno pitanje izbornog zakonodavstva i dalje ostaje prioritetno pitanje i ono je ključ svih rješenja odnosa u Bosni i Hercegovini. Priznanje da Bosna i Hercegovina funkcionira kao normalna država koja će osigurati ustavno definiranu jednakopravnost triju konstitutivnih naroda temelj je stabilnosti, osobito dok se trenutačno suočavamo s težnjama unitarizma koje zagovara bošnjačka politička scena, a na što iz Republike Srpske odgovaraju separatizmom iz straha od stvaranja unitarne, građanske države.

Večernji list: Europski put Bosne i Hercegovine dobio je značajan poticaj odlukom o otvaranju pristupnih pregovora. Kada ćemo dobiti ime pregovarača i ispuniti preostale uvjete za praktično počinjanje tog procesa?

- Mišljenja sam da smo ta pitanja već davno trebali završiti, kao i da bi bilo neodgovorno da to ne završimo u prvom tromjesečju iduće godine jer je ostalo vrlo malo pitanja koja trebamo privesti kraju. Puno smo stvari dogovorili. Naime, Zakon o sudovima, kao i Zakon o VSTV-u već smo trebali imati u parlamentarnoj proceduri. Nadam se kako ćemo ih uskoro imati pred sobom u Parlamentarnoj skupštini kako bismo napokon iz te situacije izašli uz imenovanje pregovaračkog tima i glavnog pregovarača, gdje smo usuglasili koncept odabira članova tima. Mislim da tu neće biti problema. No, moramo razumjeti da odnosi unutar političke scene u Bosni i Hercegovini, koji su krajnje negativni, i dalje utječu na neizvršavanje obveza koje su gotovo privedene kraju. Vjerujem da ćemo taj posao okončati u prvom tromjesečju dok Poljska predsjeda Europskom unijom. Želimo otvoriti ključne procese poput pitanja izbornog zakonodavstva i drugih reformi koje je nužno završiti u 2025. godini s obzirom na to da je ona za Bosnu i Hercegovinu neizborna.

Večernji list: Koliko globalne okolnosti u Europi, pa i u svijetu, idu u prilog europskom putu BiH? Je li ova međunarodna kriza zapravo prilika za europsku Bosnu i Hercegovinu?

- Kriza je, na svojevrstan način, uvijek prilika, čak i u ovim okolnostima. Uvjeren sam da smo s malo više mudrosti trebali napraviti iskorak u vremenu kada je politika proširenja Europske unije jedno od prioritetnih i aktualnih pitanja. Naravno, ako to ne znamo iskoristiti, bojim se da ćemo i mi sami upasti u dublju krizu te na nju odgovarati unutarnjom krizom, što bi bilo krajnje politički neodgovorno.

Večernji list: Zbog Zakona o Južnoj interkonekciji svjedočili smo možda i prvom preglasavanju Hrvata u aktualnom sazivu federalne Vlade i parlamenata. Kako će se hrvatska politika postaviti prema ovom važnom pitanju i gdje je rješenje?

- Prije svega, nije dobro da smo došli u situaciju da pod pritiskom međunarodnih partnera donosimo odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Preglasavanje samo po sebi nije problem, međutim, problem je to što nismo u stanju naći rješenja za nagomilane probleme s kojima smo suočeni. Južna plinska interkonekcija projekt je koji smo unutar Vlade Federacije prethodno usuglasili i dogovorili, a onda su se upravo ovim djelovanjem ili pritiskom izvana partneri u Federaciji morali povući. Naime, svjesno smo išli u taj proces znajući unaprijed da će doći do preglasavanja, no odlučili smo se na taj korak kao jednu poruku. Južna plinska interkonekcija strateški je interes hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine, ali ne možemo reći da je ona strateški interes samo za jednu tvrtku, bio to BH-Gas ili neka druga tvrtka. Potrebno je omogućiti organizaciju prema ustavnim nadležnostima entiteta i županija kako bi projekt u konačnici bio uspješno proveden.

Večernji list: Čini se kako o ovom pitanju postoji potpuno suglasje hrvatskih predstavnika u BiH i Hrvatskoj. Može li službeni Zagreb igrati ključnu ulogu u pronalaženju prihvatljivih rješenja, tim prije što je uloga Hrvatske u cijelom projektu Južne interkonekcije ključna?

- Više razgovora koje smo imali sa svim razinama koje odlučuju o energetskoj politici i strategiji energetske politike Republike Hrvatske, kao i plinskom sektoru uopće, jasno je demonstriralo da Hrvatska ima itekakav interes proširiti mrežu prema istoku, odnosno prema Bosni i Hercegovini. Taj smo projekt nazvali Južna plinska interkonekcija. Važno je kazati kako upravo Hrvatska mora izgraditi 74 kilometra vlastite mreže, tako da je jako zainteresirana da Hercegovina dobije taj energent, a ne da to bude samo magistrala koja će spojiti granicu Republike Hrvatske sa središnjom Bosnom, odnosno Travnikom. Uvjeren sam kako je Hrvatska poslala vrlo jasne poruke međunarodnim partnerima, ali i nama, da stoji uz politiku hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koja taj projekt vidi kao strateški. Mudrost hrvatske politike u Bosni i Hercegovini ogleda se upravo u ovakvim projektima. Bilo je različitih pokušaja pritiska na hrvatske predstavnike kako bi se politička scena podijelila i oslabilo HDZ BiH. No, uvjeren sam kako ćemo s Republikom Hrvatskom uspješno završiti projekt Južne plinske interkonekcije, kao i da će međunarodni partneri razumjeti važnost ovog projekta.

Večernji list: Već smo spomenuli federalnu Vladu. Koliko ste zadovoljni suradnjom s partnerima i ostvarenim rezultatima, posebno imajući u vidu da je ovo prvi put da HDZ na entitetskoj razini surađuje s partnerima iz Sarajeva koje ne predvodi SDA?

- U načelu sam zadovoljan, uzimajući u obzir sve izazove i iskušenja. Većinu problema koje smo stavili na dnevni red uspjeli smo riješiti, iako sporo, upravo zbog odnosa na političkoj sceni. Ostala su neka otvorena pitanja, poput rješavanja problema Radiotelevizije FBiH, koja već 15 godina nema legalan Upravni i Nadzorni odbor ni menadžment. Isto vrijedi i za imenovanje ravnatelja Federalne uprave policije i izbor sudaca Ustavnog suda BiH, gdje smo u posljednje vrijeme svjedočili ogromnim pritiscima iz Sarajeva. Mislim da ćemo s partnerima nastaviti suradnju kako bismo završili ovaj izborni ciklus. No, ako ne napravimo jasan plan za 2025. i 2026. godinu, uključujući strateška pitanja i suradnju s međunarodnim partnerima, nećemo uspjeti. Demokratski sustav ne može funkcionirati ako se odluke izvršnoj vlasti nameću izvana.

Večernji list: Pitanje izborne reforme i dalje je otvoreno. Sljedeća godina je neizborna. Je li to prilika da se taj problem dugoročno riješi kako ne bi bio uzrok međunacionalnih i političkih prijepora u BiH?

- Izborna reforma jedno je od najjednostavnijih pitanja za rješavanje, ali su od toga mnogi napravili problem. Moramo postići zaštitu kolektivnih prava u institucijama poput Predsjedništva Bosne i Hercegovine i domova naroda, čime bi se osigurala jednakopravnost svih konstitutivnih naroda. Već postoje brojna rješenja koja su usuglašavana proteklih desetak godina, samo ih treba provesti. Svi drugi izborni procesi u BiH odvijaju se na građanskom načelu i konceptu. Uvjeren sam da, ako želimo ozbiljno napredovati, Izborni zakon mora biti riješen bez odgađanja u 2025. godini, usporedno s otvaranjem pregovaračkog procesa s EU-om.

Večernji list: Lokalni izbori pokazali su da je SDA i dalje najjača bošnjačka stranka. HDZ BiH u mnogim je lokalnim sredinama i nakon izbora nastavio suradnju s tom strankom. Jesu li potpuno zatvorena vrata suradnji na entitetskoj i državnoj razini i o čemu će, osim o budućim izbornim rezultatima, to ovisiti?

- HDZ postavlja svoju politiku tako da, kada naši predstavnici na općinskoj i gradskoj razini procijene da trebaju ostvariti suradnju s nekom od drugih političkih stranaka koje nisu dio vlasti na entitetskoj ili državnoj razini, mi to prihvaćamo kao realnost. SDA, kao i sve druge bošnjačke stranke, pa i stranke koje predstavljaju srpski narod, crpi potporu na lokalnoj razini kroz svoje glasačko tijelo i to jednostavno treba uvažavati. Mi suradnju sa SDA i svim drugim strankama možemo imati i u ovakvim okolnostima jer, kada su u pitanju strateške stvari poput europskog puta, mora se razumjeti da su to dugoročne teme koje se ne odnose samo na jednu, dvije ili četiri godine. Jednako tako, kada je u pitanju Izborni zakon, SDA i sve druge stranke morat će se jasno očitovati o tome kako osigurati da najmalobrojniji konstitutivni narod, hrvatski narod u BiH, bude u potpunosti zaštićen od preglasavanja kroz institucije izvršne i zakonodavne vlasti na bilo kojoj razini, a osobito tamo gdje se štite kolektivna prava. Oni koji danas ne razumiju kako je nužno da Hrvati biraju svog člana Predsjedništva, ali i izaslanike u domove naroda, bojim se da nisu partneri za dugoročnu suradnju s Hrvatskom demokratskom zajednicom BiH.

Večernji list: Propuštene su brojne prilike za relaksiranje odnosa između Hrvata i Bošnjaka. Postoji li ipak nada da se na tome konačno počne iskreno i strateški ozbiljno raditi?

- Osnova za tu, dugoročnu suradnju upravo je međusobno uvažavanje. Prije svega, političku zrelost treba pokazati najbrojniji konstitutivni narod u BiH - stabilizirati prostor BiH, očuvati njezine granice te time osigurati razvoj i transformaciju čitavog bh. društva kroz integracijske perspektive. Uvjeren sam da odnos Bošnjaka i Hrvata mora i može biti mnogo bolji nego što je danas. Sve što je narušeno u komunikaciji i lošem vođenju politika treba trajno otkloniti. Izborni zakon je ključ. Ako nakon njegova donošenja nismo spremni razumjeti se, sumnjam da ćemo napraviti ozbiljniji iskorak. Najbolji primjer je Grad Mostar i 2019. godina, kada smo pred međunarodnim partnerima potpisali sporazume o izborima u Mostaru i legitimnom predstavljanju. Jedan dio toga smo proveli, drugi nismo, što je pokazalo da je to bila prijevara koja se koristila kao argument uspjeha bošnjačke politike. Svi moraju shvatiti da se prijevarama ništa ne dobiva. Ako je itko išta dobio ovakvom politikom u BiH, bojim se da dugoročno imamo problem koji će nastaviti opstruirati poboljšanje naših odnosa, ali i razvoj društva u konačnici. Zbog svega toga imamo samo zastoj i bavimo se sami sobom, a naša je želja da se bavimo strateškim pitanjima.

Večernji list: Ulazimo u novu godinu koja je globalno puna neizvjesnosti. Što priželjkujete u Bosni i Hercegovini u 2025. godini i gdje vidite glavne probleme i izazove?

- Problemi i izazovi bit će isti kao i do sada - vrlo tanke većine u parlamentima i vladama. Nestabilnost unutar većine, primarno tzv. trojke, ključan je izazov. Naša očekivanja i cilj HDZ-a, pa i moj osobni, jest napraviti značajan iskorak prema Europskoj uniji, otvoriti pregovarački proces i definirati prioritete za transformaciju BiH. Ključ je zaštititi pravnu državu. Nakon toga riješit ćemo ekonomska i socijalna pitanja jer bez njih ne možemo imati stabilnost, a ona su vezana i uz sigurnosna pitanja. Na globalnoj razini pokazali smo sposobnost suočavanja s izazovima. Istodobno, moramo raditi sa susjedima, ponajprije s Republikom Hrvatskom, ali i sa Srbijom i Crnom Gorom. Vjerujem da će 2025. godina donijeti odgovore na mnoga pitanja. Moja želja je ojačati zajedništvo hrvatskoga naroda, posebno tamo gdje je to danas potrebnije. To je osnova budućnosti hrvatskoga naroda u BiH, ali i njezine dugoročne stabilnosti. Hrvati moraju biti i ustavno i praktično suvereni, jednakopravni i konstitutivni u BiH, a Hrvatski narodni sabor imat će posebno mjesto u politici koju predvodi Hrvatska demokratska zajednica BiH. 

Izvor: https://www.vecernji.ba/vijesti/dragan-covic-izborni-zakon-mora-biti-rij...