Vijesti Node
Šta nas je zaustavilo na europskom putu?
Europski put Bosne i Hercegovine zaustavila je neodgovornost prema preuzetim obvezama svih nas; i onih koji su pozicija i koji su opozicija, i na razini entiteta, i na razini BiH, jer nije bilo baš nijednog razloga da onaj osnovni posao, a to je otpočinjanje pregovaračkog procesa, ne završimo. Simbolični su bili zahtjevi ispred nas, zakoni koje smo i usvojili, uz ono što je trebalo usuglasiti, a što već odavno stoji u ladicama Vijeća ministara – mislim na zakone o sudovima i VSTV-u, kao i imenovanje glavnog pregovarača, gdje smo također napravili podlogu i trebalo je samo definirati imena. Plan rasta također. Drugih opravdanja nema, jer ako danas nismo spremni prepoznati našu ulogu onda kako očekivati od prijatelja iz Europske unije da nam otvore ili da nas snažnije potaknu kroz otvorena vrata EU-a.
Izgubili smo najmanje pola 2024. godine…
Izgubili smo cijelu godinu, jer od trećeg mjeseca, kad smo dobili zeleno svjetlo, nismo pretjerano uspjeli. Nadmudrivali smo se, željeli smo neka druga pitanja stavljati na dnevni red, a ne ono što se od nas tražilo. Naravno, šansa uvijek postoji. Ja sam očekivao da ćemo u ovo vrijeme između Božića i Nove godine imati sjednice Parlamentarne skupštine BiH, ove zakone koji su dogovoreni usvojiti, ali i dalje je tu puno nadmudrivanja. Nemamo što drugo, nego odmah u siječnju i veljači ove poslove završiti. Ne samo ova dva zakona koja su prošla Vijeće ministara, nego i ova druga dva (op.a. sudovi i VSTV), ali i sve one odluke koje Vijeće ministara mora usuglašeno donijeti. Poljska predsjedava Europskom unijom u prvih šest mjeseci, opet jedna zemlja prijatelj koja razumije odnose u BiH i uvjeren sam kako bi bilo krajnje neodgovorno nastaviti voditi politiku koju smo vodili zadnjih 7 ili 8 mjeseci.
Kako komentirate zaključke NRSR, koje neki smatraju novim udarom na ustavni poredak, kojima je blokirano i donošenje odluka o europskom putu BiH?
Uvijek sam bio zagovornik da mi očistimo ispred svojih vrata. Da smo mi u Federaciji bili malo mudriji vjerojatno ovakvih i sličnih zaključaka NSRS-a ne bi bilo. A što se tiče NSRS-a, analizirajte u zadnjih godinu ili dvije, uvijek u nekom trenutku kad imamo zastoj inicijativa koje mi iz FBiH pokrećemo na europskom putu, onda dođe ta jedna kontra-inicijativa iz RS-a koja zaustavi sve procese. Nastavit ćemo dalje raditi. Mislim da je Ustav BiH vrlo precizan oko toga što je čija nadležnost, što je na razini BiH, a što entiteta i nižih razina vlasti i svi koji pokušavaju da to ospore u konačnici neće uspjeti. Slažem se da i visoki predstavnik, kao i svi predstavnici međunarodnih institucija trebaju biti prijatelji na tom našem integracijskom putu, bez obzira o kojem dijelu integracija govorimo. Nisam zagovornik da oni rade taj posao. Naravno da oni imaju argumente, pošto mi ne radimo oni će to za nas uraditi, ali time nismo korak bliže europskim perspektivama. Izazove iz RS-a slično procjenjujem kao i Vi, ali objektivno moraju biti one snage koje malo drukčije razumiju BiH i njezin europski put. Govorit ću u ime hrvatskog naroda primarno – bezrezervno smo opredijeljeni za takav put, i predstavnici HDZ-a, i ja osobno, kao i svih stranaka HNS-a koji participiraju u nekim razinama vlasti. Zato sam oduvijek i bio pokretač tih procesa, predsjedateljica Vijeća ministara na isti način. Taj zamah mi moramo očuvati. Ukoliko budemo čekali da to netko za nas uradi, bojim se da nećemo uspjeti.
Susreli ste se s Dodikom, nakon njegovog povratka iz Beograda. Vjerujete li da je spreman odustati od ovakvih zaključaka NSRS i da ćete se moći vratiti za europski stol?
Mi se moramo vratiti za europski stol. Zdravlje gospodina Dodika ne bih miješao s ovim o čemu pričamo. I kad je otišao u Beograd na operaciju zvao sam ga i pitao za zdravlje, kao što sam zvao i kolegu Nikšića kad je završio u bolnici. Obišao sam ga i mislim da danas gospodinu Dodiku treba, prije svega, jedno ohrabrenje da što prije zaliječi probleme zdravstvene prirode, koji, koliko sam vidio, nisu baš jednostavni. Naravno da smo se u tih sat vremena našeg prijateljskog razgovora dotakli svake teme, ali ga zbog njegovog stanja nisam opterećivao bilo kakvim izazovima. Imamo dovoljno ljudi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, koji predstavljaju SNSD i druge stranke iz RS-a koje su u vlasti, koji trebaju preuzeti odgovornost. Uvjeren sam da ćemo mi odmah iza Nove godine, a nadam se da će se i zdravlje gospodina Dodika poboljšati, nastaviti naš pozitivan put ka EU i unutarnjoj stabilnosti. Ako se budemo bavili samima sobom nikoga izvan BiH nećemo previše razočarati, samo će ih se demotivirati da nam budu partneri na ovom putu. S te strane upućujem poziv svim prijateljima iz NSRS-a i nama iz FBiH – preuzmimo sami odgovornost za BiH, donosimo odluke, a nemojmo ni slušati prijatelje izvana kada nas upućuju na neke procese za koje i sami vjerujemo da ne idu u pravom smjeru. To nije dostojno ni njihovih uloga ovdje, a pogotovo ne ići kontra, dokazujući da smo mi ti koji donosimo odluke, pa to nekad presnažno uradimo kao što je to bio slučaj u NSRS.
Je li moguć kompromis o Južnoj interkonekciji? Mora li taj projekt voditi novo, hrvatsko poduzeće ili to može reorganizirani BH Gas?
Južna plinska interkonekcija je vještački problem. To moramo razumjeti. To je ono što nam svima treba smetati, radi čega nas je netko danas zbog Južne interkonekcije prema Hrvatskoj, koja bi trebala osigurati poveznicu i novi, alternativni izvor plina, doveo u situaciju da mi o njoj raspravljamo kao o problemu na kojem se dijele odnosi u BiH. I druga stvar, da jedan novi medij – plin, kao novi energent omogućimo čitavom području Hercegovine, gdje ga do sada nije bilo. Mislim da je to apsolutno pogrešan pristup. Ako je strateški interes plinifikacija, a jest i trebao bi biti, pa i hrvatskog naroda, ne znam zašto bi interes bio da ova ili ona firma vodi taj proces. To je pitanje operativnog dogovora unutar Federacije. Ako smo samo dva dana prije sjednice Vlade FBiH kolega Nikšić i ja sa suradnicima usuglasili taj prijedlog zakona, zašto taj zakon nije prošao na Vladi Federacije BiH? Načina ima, metoda ima, samo prijateljima izvana moramo kazati da nam na taj način ne pomažu.
Čini se da je posrijedi strah Mostara od zavrtanja plina iz Sarajeva, ali i obrnuto. Vi ne odustajete od stava da to mora biti posebno poduzeće?
Nikad mi nismo kazali da smo isključivi u bilo čemu, ali trebamo postići dogovor oko toga, sukladno Ustavu i zakonima. Energetski biznis, po Ustavu, podijeljen je između više razina vlasti, primarno između entiteta i županija, pa to moramo razumjeti na taj način. Tako smo, uostalom, organizirali i elektroprivrede, telekome, pošte… Vidio sam inicijative nekih kolega iz Parlamenta koji su željeli, kao odgovor na Južnu interkonekciju, da reorganiziramo i ova javna poduzeća, da ih spojimo, tobože zbog racionalnosti. To samo pokazuje koliko je nepovjerenje između nas. Dok god postoji to nepovjerenje postojat će i ovakvi isključivi stavovi. Zbog toga smo unutar Vlade Federacije pokušali naći kompromis. Postoje rješenja koja će uvažiti sve interese u FBiH kad je u pitanju plin, ali nikako nametanjem nekih stavova, a pogotovo proglašavanjem nekoga tko se ne slaže s jednim stavom ili drugim da je on protiv BiH i da ganja neke svoje privatne interese. Ovo su strateška pitanja koja treba, prije svega, prepustiti struci da se dogovori, a naravno da eliminiramo strahove o kojima ste govorili.
Čini se da spremnosti na kompromis ima, ali je li ga moguće postići u okviru BH Gasa, pod uvjetom reorganizacije ovog poduzeća koja je najavljena?
Sami ste kazali, pod uvjetom. BH Gas kao tvrtka ima svoje probleme i oni se moraju riješiti. Ne možemo takvoj kompaniji, s bezbroj unutarnjih problema iz ne tako davne povijesti, financijskih i organizacijskih, pa i pravnih problema, dopustiti da ulazi u nove projekte. Mi moramo ozbiljno razgovarati o toj kompaniji i da nema Južne plinske interkonekcije. I da je nema, ja smatram da BH Gas ne bi bio dobar. Uostalom, zašto smo imali sve aktivnosti oko BH Gasa u zadnjih četiri ili pet godina.
Što biste svima, a i političkim dionicima, poželjeli u 2025. godini?
Želio bih svim stanovnicima Bosne i Hercegovine zaželjeti da im 2025. godina bude, u svakom smislu, bolja, sretnija i zdravija nego što je bila 2024. godina. A svima nama u politici želim više mudrosti i uspjeha u djelovanju nego što je to bio slučaj prethodne godine.
Izvor: Dnevni Avaz