HDZ BiH

Vođeni načelom da preglasavanja nikomu ne donose ništa dobro te da su u pravilu uvod u krizu, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH  u 2016.godini nije dopustio da se scenarij preglasavanja hrvatskih ministara u Vladi  Federacije BiH te u Zastupničkom domu prilikom donošenja određenih zakonskih  rješenja ponovi u  Domu naroda. Odnosi se to prije svega na Zakon o igrama na sreću koji je u 2016.-oj godini najčešće spominjan zakon od svih koji su se našli u proceduri oba doma Parlamenta Federacije BiH.  Dom naroda na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2016. godine ovaj je zakon iz žurne vratio u redovitu proceduru, upravo kako bi se dobilo što kvalitetnije i svima prihvatljivo zakonsko rješenje, ističe Lidija Bradara, predsjedateljica ovog Doma.

 „Načelo rada Doma naroda dok sam ja predsjedateljica jest da se o svakom zakonu pomno vodi računa. Ako je prilikom utvrđivanja u Vladi F BiH predlagatelj zakona preglasan, onda to sasvim sigurno nije dobro kao što nije dobro ni podleći bilo čijim pritiscima, na uštrb kvalitete zakonskog rješenja koje donosimo. Ako u proceduri imamo zakone kao što su Zakon MIO ??? koji se tiče svih nas, onda je zaista bespotrebno srljati u  brzo donošenje koje će mnoge oštetiti,  neće biti provodivo ili čemo zbog procedura donošenja završiti na Ustavnom sudu“, pojašnjava predsjedateljica Doma naroda. Pri tom odbacuje i napise pojedinih medija koji su pisma potpore donošenju nekih zakona, primjerice Zakona o energetskoj učinkovitosti, protumačili kao pritisak međunarodnih predstavnika da se donese ovaj zakon. „Naravno da nam je Zakon o energetskoj učinkovitosti potreban, ali ne bilo kakav već kvalitetan zakon koji je prihvatljiv svima na koje se odnosti i u čije nadležnosti zadire“, kaže Bradara.  Po njezinim riječima, Dom naroda posebno je fokusiran na interese županija jer je ujedno i Dom županija. „Prilikom donošenja zakona iz podijeljene nadležnosti mišljenje županija je obavezno. Mi smo ujedno i Dom županija jer se naši izaslanici biraju iz županijskih Skupština te kao takvi imaju dvostruki legitimitet“, kaže predsjedateljica  Bradara te dodaje kako je aktualni saziv dosta radio i planira nastaviti raditi na uspostavi što bolje komunikacije sa županijama, uz ostalo, i kao jednog od preduvjeta na europskom putu kojim je BiH krenula upravo u 2016.-toj, predajom Zahtjeva za članstvo početkom te njegovim prihvaćanjem krajem prošle godine.   „Prije službenog usvajanja mehanizma koordinacije, mi u Domu naroda smo uspostavili vlastiti mehanizam koordinacije i suradnje sa županijama kojima smo predstavili sve što ih čeka na europskom putu, njihov dio obveza iz Upitnika, sukladno ustavnim nadležnostima županija. Takve aktivnosti u ovoj godini ćemo dodatno intenzivirati kako bi u što kraćem roku odgovorili na pitanja iz Upitnika EK??“, kaže Bradara.   Osim brige o ineteresima županija, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ponovno je mjesto u kojemu se brane interesi konstititutivnih naroda. „Ustav nam je dao nadležnost braniti interese konstitutivnih naroda i mi ćemo to uraditi kad god zatreba jer Dom naroda treba biti ono što mu ime govori, Dom svih naroda i građana koji žive u Federaciji BiH, odnosno mjesto u kojemu će se braniti interesi svih naroda koji žive u Federaciji BiH“, dodaje Bradara.

Promatrajući rad Doma naroda Parlamenta Federacije BiH u 2016. godini kroz statističke pokazatelje,    dolazi se do padataka kako je aktualni saziv dosad održao ukupno 30 sjednica, od čega je polovica redovitih dok su ostale izvanredne te dvije tematske, o stanju u elektro- energetskom sektoru i zdravstvu. Na njima je usvojeno blizu 300 akata među kojima je 65 zakona i 50 nacrta zakona.  U pripremu tematskih sjednica, naročito one o zdravstvu,  uloženi su mjeseci rada i truda,  kažu čelnici Doma naroda  naglašavajući kako bi se učinci donesenih zaključaka s tematske sjednice o zdravstvu trebali  osjetiti već u ovoj godini, zahvaljujući najviše primjedbama na Proračun Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda kojima su barem dijelom prepoznate i potrebe bolnica čiji je osnivač Federacija BiH, dodaje predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Pri tom je  odbacila optužbe o višemjesečnom neradu Parlamenta F BiH, konkretno Doma naroda.  „Podsjetila bih javnost da smo tematsku sjednicu o zdravstvu  imali krajem lipnja, Dom je dva puta zasjedao i u rujnu, kao i svim ostalim mjesecima u godini, s tim da smo u prosincu održali nekoliko sjednica tako da optužbe o višemjesečnom zastoju u radu jednostavno ne stoje, barem kad je Dom naroda u pitanju. Jedino što je ovaj Dom blokirao, a na to sam ponosna, su preglasavanja i prenošenja krize iz izvršne u zakonodavnu vlast! “, naglašava Bradara.   „Zahvaljujući  mudrim i odgovornim odlukama čelnika Doma naroda, kriza izvršne vlasti nije  se odrazila na rad ovog Doma koji je, kao što sam i kazala zasjedao redovito, donosio zakone i odluke među kojima su i Proračun za 2017. godinu koji je donesen u zakonskom roku kao najvažniji preduvjet ne samo financijske već i socijalne i političke stabilnosti. Smatram da preglasavanja nikad nisu dobra i da takav način rada koji se događao u Vladi Federacije BiH ništa dobro ne može donijeti.  Da stalni razgovori i dogovor za mene nemaju alternativu pokazuje i broj održanih sjednica Kolegija Doma naroda kojih je dosad bilo skoro 40 ali i dobra suradnja s čelnicima Zastupničkog doma koju su pohvalili i čelnici Delegacije EU u BiH. Način je to rada s kojim nastavljam i u 2017. godini.“, ističe predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Među prioritetima rada u 2017. godini navela je nastavak donošenja reformskih zakona koji će BiH približiti Europskoj uniji te zakona i odluka čiji je cilj kreirati što povoljnije okruženje za nove investicije i otvaranje radnih mjesta te osigurati ravnomjeran razvoj Federacije BiH.  „Godinu na čijem smo početku ocijenila bih godinom izazova koje, ukoliko budemo na tomu radili, možemo pretvoriti u godinu velikih mogućnosti za Federaciju i BiH, godinu u kojoj ćemo ubrzati naš europski put i približiti nam europske standarde života i rada. Naravno da zo to treba puno raditi, ali i mijenjati  propise  i prilagođavati ih europskim. Kada shvatimo kako nam je to neophodno prije svega radi nas samih, članstvo u EU postaje pitanje dana. Dom naroda Parlamenta F BiH spreman je za sve spomenute procese“, zaključuje Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

(Večernji list)