Vijesti Node

28. rujna 2016.
Hrvatski član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović: Nema podjele BiH, mi smo dio okružja NATO-a, a Hrvati su faktor stabilnosti

Kao rijetko tko u politici BiH je bio principijelan oko posljednje krize kao hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović nastojeći biti glas razuma i posredovati između radikalnih stajališta Banje Luke i Sarajeva. Rat, podjela, kriza, rušenje Daytona..., stalno su se vrtjeli u domaćoj i međunarodnoj javnosti, no Čović je javnost uvjeravao kako se radi o političkoj krizi koja nema domete radikaliziranja.

BiH se nikako odmaknuti od referenduma iako je prošlo nekoliko dana od njegaova održavanja. Kakve bi refleksije, po vama, taj događaj mogao imati?

- Stvorena je jedna ‘zabava’ koja bi mogla imati ozbiljne političke posljedice u vrijeme lokalnih izbora i za potrebe lokalnih izbora. Upravo taj događaj su dvije bošnjačke i srpske političke opcije koristile u svom nadmetanju tko ima veću snagu. Osobno sam mislio da nema potrebe posvećivati pozornosti tom referendumu u trenutku kada su većini javnosti prezentirani kojekakvi pozadinski razlozi, bez obzira na to što je njegova forma. Mislim da je u startu napravljena pogreška jer se nije smjelo raspravljati o odlukama Ustavnog suda BiH. Sada praktično najtežu zadaću imaju Vlada i Parlament RS-a kako uklopiti odluku naroda u presudu Ustavnoga suda koja se mora poštovati. Očekivao sam da će se u definiranju referendumskog pitanja riješiti problem kako taj stav ne bi bio kontradiktoran stavu Ustavnog suda. Priželjkujem da do završetka izborne kampanje neće biti posljedica referenduma, a da već 3. ili 4. listopada počnemo pričati o drugim temama.

Može li se priča o referendumu sada konačno presjeći?

- Kao hrvatski član Predsjedništva BiH pokušat ću otvoriti dinamiku razgovora unutar Predsjedništva koja bi se onda prenijela i na predsjednike stranaka koji se tiču našeg europskog puta. Doradit ćemo Master plan kako bismo sljedeće godine ostvarili kandidacijski status s EU. Sve je u našim rukama i što prije izađemo iz priče o referendumu, bit će nam bolje. Sasvim sam siguran da će s druge strane jedan dio političkog Sarajeva koristiti sve mogućnosti da bi nastavio pritisak na RS. 



Rat, odcjepljenje..., stalno se iz Sarajeva nastojalo asocirati s referendumom najavljujući eventualno novo opredjeljenje. Jesu li ova iskušenja realna, prije svega, rat?

- Mislim da će ovo biti posljednji referendum koji će netko praviti bez obzira na to koja je tema u pitanju. Najavljuje se eventualno izjašnjavanje oko članstva u NATO-u, ali ja ne vjerujem da će se na ovakav način više takvo izjašnjavanje organizirati provjerama što narod misli. Možda su to malo manje demokratske metode od referenduma, ali to je poruka zbog ukupnog ozračja koje je stvoreno. Apsolutno sam uvjeren da je BiH nedjeljiva. Pronađena je kritična masa u EU, Beogradu i okruženju jugoistočne Europe i bilo kakva rasprava o podjelama država nije prihvatljiva. Sugovornika takvim idejama neće biti. Čak i određeni srpski političari na drugim razinama vlasti ističu da ne bi podržali referendum kada bi se održavao o drugome pitanju. Ozračje referenduma je stavilo dovoljno svjetla na BiH. Ako budemo mudri, svi ćemo iz toga izvući poruke kako bismo se okrenuli europskom putu.

Kako gledate na ponašanje političkog Sarajeva?

- Mi pozorno pratimo cijeli razvoj. Svaka promjena balansa u odnosima Sarajeva i Banje Luke, može imati refleksije i na hrvatsku poziciju u BiH. Ne treba podcijeniti i jedan zahtjev koji je pozicioniran iz Bruxellesa oko našeg europskog puta. To je provedba presude Suda u Strasbourgu. U sljedećih nekoliko mjeseci trebamo promijeniti Izborni zakon, što znači reorganizirati BiH jer ovakva ne može funkcionirati i ući u EU. Ako se to ne dogodi, onda će se koristili isti argumenti za hrvatsku stranu.

Jednu ste riječ namjerno ili ne izbjegli spomenuti i komentirati - rat?

- Zar mislite da bilo tko misli da je danas moguće pokrenuti taj rat. Čak i dovođenje u kontekst policijske vježbe na Drini je besmisleno. Potpuno je to drugo vrijeme u odnosu na devedesete, cijeli ambijent oko nas. Hrvatska je dio NATO saveza, Crna Gora postaje članica... Čak se i iz Srbije može čuti protivljenje određenih krugova, pa ipak imate aktiviranje programa MAP-a s NATO-om. Ovaj prostor se definira kao dio NATO saveza i rat se jednostavno ne može dogoditi.

Kako gledate na činjenicu da nisu provedeni deseci presuda Ustavnoga suda BiH, kao i da je sada otvoren slučaj zbog neprovođenja odluke oko referenduma?

- Ne želim se miješati u odluke pravosudnih institucija BiH, kakve god one bile i što osobno o njima mislio, ali nije dobro da PIC i OHR zauzimaju bilo kakva stajališta oko korištenja tzv. bonnskih ovlasti. Sve to trebaju raditi institucije BiH. Nije dobro što i obični ljudi mogu steći dojam da se kroz medije stvara ozračje progona nakon čega kreće represivni aparat. To onda daje prostor za izvlačenje vrlo opasnih stajališta. Najgore od svega je što između Suda BiH i Tužiteljstva te Ministarstva sigurnosti imaju jednu ozbiljnu konfrontaciju oko vrlo važnih tema.

Stalno se spominje neprovođenje odluke Ustavnog suda BiH, ali što je, primjerice, s Mostarom? U ovome gradu nema izbora u dva navrata?!

- Kada se na ovaj način doživljava posljednja odluka Ustavnog suda BiH, što onda reći o nekim odlukama starima nekoliko godina. Netko može govoriti o manje ili više bitnim odlukama, ali sve se moraju provesti i mislim da o tome nema zbora. Mostar će biti u ovome paketu s presudom iz Strasbourga kao dio napredovanja prema EU. Od Europskog parlamenta smo i ovo pitanje dobili vrlo precizno kao uvjet. Uz to, moramo riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva BiH, izbora u Dom naroda. Sva ta pitanja, do detalja, imamo raspravljena između političkih predstavnika Hrvata i Bošnjaka. Ja bih bio sretan da to pitanje riješimo do kraja godine, a ako to ne bude moguće, onda vjerujem da će to biti najdalje riješeno do ožujka sljedeće godine.

Kada smo spominjali Sud i Tužiteljstvo, kako osigurati da Hrvati budu ravnopravni u tome segmentu. Kada će konačno jedan Hrvat doći na čelo jedne od institucija?

- To je jedna od tema kojima se moramo ozbiljno pozabaviti. Nedopustivo je da jedan stup vlasti - pravosudni, funkcionira doslovno bez participacije Hrvata. Imate čitave rasprave kako netko podiže optužnice, glavni tužitelj objašnjava kako je radio određene stvari. Zatim jedan od uglednijih tužitelja objašnjava što se događalo u toj instituciji, slijedi objašnjenje jedne od vodećih policijskih agencija. Uvjeren sam da jednu od vodećih pravosudnih institucija - VSTV, Sud BiH ili Tužiteljstvo BiH mora imati predstavnika Hrvata. I to je mjera jednakopravnosti tri konstitutivna naroda.

Što, gospodine Čoviću, očekujete od Zagreba u pogledu popravljanja vrlo lošeg položaja Hrvata i može li se ovaj trenutak iskoristiti u tome pravcu?

- Mislim da do sada nije učinjeno dovoljno, ali jasno da od nove Vlade očekujem značajan iskorak. Od vlasti RH sada očekujemo vrlo jasan strateški pristup prema BiH, a osobito prema Hrvatima u BiH. I kada je u pitanju gospodarski odnos i kada je u pitanju politička strategija. Posebna su očekivanja od nove garniture vlasti u Zagrebu u tome pravcu predvođene gospodinom Plenkovićem. Uostalom, gospodin Plenković je, uz Stiera, Piculu, Šujicu..., jedan od autora Rezolucije Europskog parlamenta koja se vezano uz BiH zasniva na načelima federalizacije, legitimnog zastupanja, decentralizacije i subsidijarnosti. Valja istaknuti da mi nikada ne bismo mogli podnijeti onaj zahtjev da nije ovih ljudi. To je njihova zasluga. Treba sada na prihvatljiv način za sve u BiH iskoordinirati tu politiku i pomoć. Buduća saborska većina će biti stabilna, nadam se i Vlada, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odlično razumije ova pitanja. Ove dvije godine treba stoga iskoristiti i otvoriti novu stranicu u odnosima u BiH.

Vodeća udruga američkih Hrvata NFCA nedavno je pisala visokom međunarodnom predstavniku tražeći potporu jednakopravnosti Hrvata. Koliko je takva vrsta lobističke akcije važna?

- To je još uvijek simbolično, ali je nama jako važna ta poruka. Važna je potpora kako bismo mi ovdje preuzeli inicijativu oko euroatlantskih integracija u BiH. Rekao bih da ta potpora ne dolazi samo od te udruge američkih Hrvata nego da će, uz njihovo svesrdno lobiranje, nova američka administracija razumijeti koliko je strateški bitno imati snažnu poziciju Hrvata i jednakopravnosti naroda kao jednoga od najvažnijih elemenata suživota i poveznica države BiH. S te strane njima jedna iznimna zahvala, ali i ljudima u Bruxellesu koji nam daju jasnu potporu. Ta komunkacija je danas na iznimno dobroj razini i ohrabruje. To je veliki zaokret i siguran sam da i članice PIC-a trebaju shvatiti jer sada imamo kritičnu situaciju koja se mora iskoristiti, da trajno riješimo sva pitanja koja se gomilaju posljednjih petnaest godina. Uostalom, svi danas prepoznaju Hrvate kao ključni element stabilnosti cijele BiH. Ovom prigodom ću spomenuti i vrlo značajnu ulogu koju je u ovome procesu imao Miroslav Lajčak koji se sada spominje i u kontekstu izbora glavnog tajnika Vijeća sigurnosti UN-a. Slovačka, koja predsjeda EU, bila je jedna velika logistička potpora, prije svega, zahvaljujući potpori gospodina Lajčaka. 

Što su prioriteti BiH prije kandidacijskog statusa?

- Ne vjerujem da je moguće dobiti kandidacijski status ako imate Vijeće za provedbu mira i njegovu ulogu na ovoj razini. Jedno s drugim ne korespondira. Sve ostalo moraju preuzeti i raditi institucije BiH, umjesto da o tome odlučuje OHR. 

Spomenuli ste otvaranje rasprave oko provedbe presude ‘Sejdić-Finci’. Može li se kroz to riješiti i hrvatsko pitanje u BiH?

- To je pitanje svih pitanja. Zato ću inzistirati da bude okončano do ožujka 2017. jer ćemo vjerojatno početkom travnja imati jedan veliki politički skup u Mostaru na koji se očekuje dolazak velikog broja čelnika država iz našega susjedstva, ali i središnje Europe. Tada planiramo doslovno zovnuti te čelnike na okončani proces. Popuna Doma naroda ili izbor hrvatskog člana Predsjedništva ne smije se više dogoditi, a da nismo imali promjenu Izbornog zakona. Oko člana Predsjedništva stvari su uglavnom usuglašene, ali puno teže je pitanje Dom naroda. Moramo redefinirati popunjavanje Doma naroda jer se iz Širokog Brijega ne može birati Srbin ili Bošnjak ako ih tamo jednostavno nema. Slično je s Hrvatima iz Goražda, Bihaća... Jasno je onda da ih bira netko drugi i s tom trećinom u Domu naroda može izabrati vlast. Sada se traže rješenja kako nakon popisa pučanstva dobiti pravi omjer kako bi 17 Hrvata birali hrvatski birači, a ne netko drugi. Radi se o proporcionalnom sustavu. Sada se razmatra pitanje načina odlučivanja u tome Domu. 



Često vam se zamjera, a ta je priča potekla iz političkog Sarajeva, kako vrlo malo radite na popravljanju pozicije Hrvata u RS-u i da samo inzistirate na FBiH. Što je istina?

- To je dio jedne strategije kako biste naglasili da ste s nekim ‘dobri’ u RS-u. U ovome slučaju to je Dodik. Da nije Dodika, bio bi Bosić, Čavić..., kako bi na političku elitu u Zagrebu stvarali pritisak, i u dijelu su uspjeli u tome prema meni jer je to pogodno tlo s obzirom da se rat u Hrvatskoj vodio sa srpskom stranom. No, kada je u pitanju naš narod i politika tamo, moram reći da mnogo više ulažemo energije i resursa kako bismo zaštitili tu, nažalost, manjinsku poziciju u RS-u, nego što je to slučaj s FBiH. Smatramo da moramo imati korektan odnos s vlastima u RS-u jer u suprotnom ne bismo imali ministra u Vladi, potpredsjednika RS-a, te upravo zbog Banje Luke pozicije ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje i Elektroprijenosa BiH. Sve te dužnosti donose zapošljavanje određenog broja ljudi, pozitivan utjecaj. Sve je to ciljano učinjeno. Do sada je zahvaljujući radom naših ljudi u vlasti RS-a obnovljeno 6000 domova Hrvata. Zato je Davor Čordaš ministar izbjeglica. Ne vidim drugi način kako zaštititi naše ljude tamo. Ne postoji objekt u vlasništvu Crkve koji nije obnovljen sredstvima koja su osigurali hrvatski dužnosnici. Sada radimo na jednome projektu na Samostanu Plehanu, gdje sam prvi put bio 1997. kada tamo nije bilo ništa, sve je bilo srušeno. S provincijalom Bosne Srebrene fra Jozom Marinčićem radimo projekt, ne toliko zbog same crkve, nego zbog tamošnjih ljudi i jedne posebno važne simbolike koja dolazi s toga mjesta s obzirom da je u derventskome kraju bilo jako puno Hrvata. Preko tamošnjih vlasti, ali prije svega preko Prstena i još nekoliko organizacija pokušavamo dodatno motivirati naše biznismene koji su već posijali sjeme da naprave i dodatni iskorak da se otvori što više radnih mjesta oko Save. To će, vjerujem, davati rezultate.

Žestoko ste reagirali oko pitanja branitelja, izgradnje autocesta... Je li razriješena kriza u FBiH?

- Na sastancima s gospodinom Izetbegovićem i Radončićem mislim da smo sve vrlo precizno dogovorili. Najprije ćemo završiti kampanju, nakon čega ćemo rješavati sva ova pitanja. Do sada je više nego jasna bila strategija potpunog gospodarskog uništenja Hercegovine. Najprije Aluminija, i to preko određenih ‘naših’ ljudi. Da naši ljudi nisu ušli u tu kompaniju, još bi prošle godine Aluminij bio izgašen. Pitanje je bi li i EP HZ HB funkcionirao. Iz Aluminija je u zadnjih nekoliko godina izvučeno 200 milijuna KM, a dug je oko 260 milijuna KM. Od listopada prošle godine poslovanje Aluminija je stabilizirano iako su vrlo teški uvjeti s niskom cijenom metala. Slično je i s koridorom Vc. Otkako se gradi, izgrađeno je oko 110 km, a na ‘hrvatskim’ područjima izgrađen je samo GP Bijača i nekoliko kilometara koja ne vezuju ni s čim. Na posljednjem sam sastanku rekao da izgradnja autoceste može ići samo od Bijače k Sarajevu, a ne nikako više obrnutim smjerom, premda su i uoči toga ponovno uzbunjivali ljude u okolici Blagaja i Hercegovine da ponovno problematiziraju ovo pitanje. Jasno smo, međutim, rekli da se više ovo pitanje u Hercegovini neće moći problematizirati kao i da se zaustavlja izgradnja južne i sjeverne obilaznice u Mostaru. To više neće moći. Kamioni neće više u središte Mostara kao što ne idu ni u središte Sarajeva ili sutra Zenice. 



Oko pitanja branitelja stranke HNS-a BiH, odnosno HDZ-a BiH nije ispunio obećanje s posljednjih izbora. Kako će ta priča završiti?

- Svi znaju da se ljudima trebaju vratiti prava iz kojih su isključeni. Vrhovni sud FBiH treba riješiti još oko 2700 predmeta koje nije riješio oko braniteljske populacije, a riješio je oko 2000 takvih predmeta nastalih iz vremena Heleza i Platforme. Za to je tome sudu trebalo tri godine. Postavio sam pitanje kako glase izrečene presude u ovim slučajevima, odgovor je bio da je oko 95 % njih pozitivno rješeno u korist branitelja. A onda sam ponovno pitao zašto se onda uopće o tome odlučuje ili nek sud odjednom automatizmom donese presude. Na taj bi način imali puno manju štetu jer će na temelju zaostataka i kamata FBiH morati isplatiti milijune oštećenim ljudima. Ako se pak to ne želi, onda nek se predmeti prebace na županijske sudove, da rok od mjesec dana i sve okonča. To je dogovoreno i trebalo je ići na Dom naroda. 



Znači, zbog branitelja ste sve zablokirali?

-Da, to mora biti u listopadu na dnevnome redu. Kada to bude rješeno, parlament nastavlja normalno s radom. Otvorili smo na tome sastanku i druge nelogičnosti oko toga tko sve na nekim područjima ima status branitelja i dobiva naknade. Jasno se pokazalo da se radi o sumnjivim statusima. Zbog toga samo na tome sastanku jasno potencirali, i to je usuglašeno, da se kroz izmjene zakona dobije jedno mjesto pomoćnika koji je zadužen za Hrvatsko vijeće obrane.      

(Večernji list)

Izdvajamo

U susret blagdana Velike Gospe i obilježavanju Dana općine Posušje, danas je u kindovorani održana svečana sjednica Općinskog vijeća Posušje. Pred...
U organizaciji Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Livno i MUP-a Hercegbosanske županije danas je u Livnu obilježena 30. obljetnica...
Danas se obilježava 307. Sinjska alka, povijesna i tradicionalna kulturna manifestacija i viteška igra koja se nalazi na UNESCO-ovom Popisu svjetske...
U sklopu tradicionalnog ljetnog kulturnog programa "Posuško lito" večeras je u Posušju započela dvodnevna kulturna manifestacija "Festival klapske...