Čović za FTV: Ništa se neće riješiti u BiH bez dogovora sva tri naroda

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović govorio je za Dnevnik D o usvajanju proračuna Vijeća ministara BiH, otvaranju novog graničnog prijelaza Gradiška, odlasku visokog predstavnika Christiana Schmidta, pitanju državne imovine, odnosima sa SNSD-om, Južnoj plinskoj interkonekciji te potrebi izmjena izbornog zakonodavstva.

Čović je ovu godinu ocijenio izrazito zahtjevnom za Bosnu i Hercegovinu:

„Godina je vrlo izazovna i krajnje kompleksna zbog naše neorganiziranosti i nefunkcionalnosti. Rekao bih da smo dobro prošli, s obzirom na to da su iskušenja izvana uistinu stoljetna.“

Govoreći o institucionalnim pomacima, istaknuo je usvajanje proračuna na razini Vijeća ministara BiH:

„Pohvala Vijeću ministara i predsjedateljici, koja ulaže ogroman napor. Sada proračun ide u proceduru formalnog usvajanja u Predsjedništvu, a potom se mora vratiti u oba doma. Nastojat ćemo biti relativno brzo gotovi.“

Na pitanje očekuje li blokade, Čović je odgovorio kako vjeruje da za njih nema razloga jer su pripreme već obavljene i postoji suglasnost unutar Vijeća ministara BiH.

Granični prijelaz Gradiška

Govoreći o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška, koje je posljednjih dana bilo praćeno međusobnim optužbama i prijavama zbog govora mržnje, Čović je ocijenio kako je riječ o pitanju koje je nepotrebno politizirano, iako bi trebalo biti tehničko i razvojno:

„To je projekt koji se radi zajedno s međunarodnim partnerima. Nedopustivo je da, kada ga završite, uložite ogroman novac i napor, netko kaže: to ne ide. I da ga veže za bilo koji drugi projekt. Kako objasniti predstavnicima Vlade Republike Hrvatske, koja je uložila 60 milijuna u taj prijelaz, da zbog naših nadmudrivanja nismo u stanju staviti ga u funkciju?“

Raspodjela prihoda od PDV-a

Na pitanje hoće li inzistirati na rješavanju dugogodišnjeg pitanja raspodjele prihoda od PDV-a između Federacije BiH i Republike Srpske, Čović je odgovorio kako bi takvo rješenje svima koristilo:

„Ta raspodjela dobro bi došla svima. Nažalost, ne možemo se dogovoriti već dugi niz godina. Nerazumno je uzimati kredite, imati probleme s financijskim aranžmanima, a s druge strane leži novac koji ne znate iskoristiti. Inzistirat ću da se to pitanje riješi.“

Odlazak Schmidta i transformacija OHR-a

Najava odlaska visokog predstavnika Christiana Schmidta otvorila je i pitanje buduće uloge OHR-a. Čović je kazao kako ga je Schmidtova odluka iznenadila:

„Bio sam uvjeren kada je gospodin Schmidt došao u BiH da će taj mandat trajati vrlo kratko. Ali on je sada drugi najdugovječniji visoki predstavnik nakon Valentina Inzka. S visokim predstavnikom razgovarao sam prije možda 15 dana. Uopće nije bilo naznaka da razmišlja o ostavci.“

Dodao je kako je plan bio da se takvo nešto dogodi pred izbore, zbog čega je Schmidtova ostavka i za njega bila iznenađenje.

Govoreći o budućnosti OHR-a, Čović je ponovio stav kako OHR treba transformirati:

„Naš prijedlog je da se OHR treba transformirati. Volio bih da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne učiniti? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za Daytonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati.“

O pitanju državne imovine i odluci visokog predstavnika, za koju je rekao da je praktično zaustavila niz javnih investicija, naveo je primjer autoceste kod Mostara:

„Jedan od primjera je autocesta pored Mostara. Dok se ne riješi nekih stotinjak četvornih metara vojne imovine, proglašene neperspektivnom, ne možemo graditi i ne smijemo potpisati ugovor.“

Na pitanje što mu je Schmidt odgovorio, kazao je:

„Da će razmišljati, da to nije njegov posao, s čime se slažem. U početku sam rekao da se ne slažem da on uopće donosi takve odluke. Onda je molba bila: dajte pojašnjenje odluke.“

Čović je odbacio tvrdnje da je državna imovina jedini razlog Schmidtova odlaska: „Moguće je da je to jedan od razloga, ali ne vjerujem da je jedini.“

Mogućnost da Schmidt u posljednji trenutak nametne odluku o državnoj imovini ne isključuje, ali kaže kako to ne očekuje: „Ne vjerujem da će uopće ući u bilo kakvu konturu donošenja novih odluka koje mogu izazvati posljedice. Pitanje je kakvu bi odluku donio, ali o secesiji i cijepanju nema govora. Pitanja poput ovoga moramo sami rješavati.“

BiH između američkog i europskog utjecaja

Na pitanje preuzima li Amerika glavnu ulogu u oblikovanju budućnosti BiH, Čović je odgovorio:

„U dobro doba — da. Čini mi se da Europa tu gubi nekadašnji status, što nije dobro, jer gubi utjecaj. Ja i politika koju zagovaram ne možemo zamisliti budućnost BiH izvan euroatlantskih integracija.“

Ipak, smatra kako se bez SAD-a brojni problemi danas ne mogu riješiti: „Siguran sam da bez snage američke administracije mnogo problema u BiH neće biti riješeno.“

Na pitanje što ako se politike Europske unije i SAD-a prema BiH raziđu, Čović je odgovorio:

„One se razilaze oko svega, pa je i to moguće. Ako smo odgovorni i volimo ovu zemlju, tražit ćemo rješenja i od toga napraviti šansu za nas da sami rješavamo pitanja, što i trebamo činiti.“

Južna plinska interkonekcija

Govoreći o projektu Južne plinske interkonekcije, Čović je podsjetio kako je strani investitor uključen u projekt zbog nemogućnosti postizanja unutarnjeg dogovora:

„Nismo znali odraditi svoj posao. Ponudili smo varijantu da napravimo novu tvrtku u Mostaru. Zatim da napravimo zajedničku tvrtku s udjelima BH-Gasa, Plinacra i Elektroprivrede Mostar, s jednakim udjelima. Ništa od toga nije prošlo. Pojavio se američki partner koji je kazao: mi to želimo voditi. Ja sam to svjesno podržao.“

Nije podržao skeptične tvrdnje o riziku ovoga projekta za BiH: „Svaki partner koji dolazi iz tog prostora dobit će našu apsolutnu potporu. Po svaku cijenu. Kakav rizik preuzima BiH ako dođe partner i uloži milijardu i pol dolara? Ako ništa ne napravi, odlazi odavde.“

Govoreći o mogućnosti scenarija sličnog slučaju Viaduct, naglasio je kako svaki projekt može završiti neuspješno ako izostane domaća politička potpora.

„Svaki projekt može tako završiti. Ako ga mi budemo blokirali.“

Na pitanje tko u ovom procesu „ima keca u rukavu“, Bosna i Hercegovina ili američki partneri, Čović je rekao kako kontrola i dalje ostaje u domaćim rukama.

„Mislim da Bosna i Hercegovina upravlja svime. Sve je u našim rukama.“

Odnos sa SNSD-om

Čović je odbacio kritike o navodnom savezu sa SNSD-om koji blokira institucije i europski put.

„Mi surađujemo sa SNSD-om 20 godina. Partnerstvo se temelji na povjerenju i dogovoru. Razlike između nas su ogromne. Mi želimo euroatlantske integracije, SNSD razmišlja o europskom putu, ali ne i o NATO savezu.“

Kazao je kako sličnu ili čak veću suradnju ima i sa strankama u Federaciji BiH te da je otvoren i za nove oblike suradnje.

„Gospodin Nikšić i ja sastanemo se godišnje 30 puta. Gospodin Dodik i ja možda tri puta.“

Na optužbe da zajedno blokiraju institucije, odgovorio je:

„To apsolutno nije točno. Kada ne znate kako ćete upravljati državom, okrivite nekoga. Pokrenuli su proces razdruživanja u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti prije četiri godine, kada su se HDZ, SNSD i Trojka dogovorili da formiraju vlast. Nisu imali pravo na to. Postoje ustavni mehanizmi zaštite: ne možete smijeniti predstavnika bilo kojeg naroda u Vijeću ministara bez procedura u Domu naroda. Morate s njima sjesti i dogovarati vlast. Nije se govorilo o blokadi koju je prošle godine osam mjeseci radio Klub Bošnjaka.“

Treći entitet i legitimno predstavljanje

Govoreći o izbornom zakonodavstvu i izboru legitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Čović je naglasio kako je to nužna potreba hrvatskoga naroda.

„Dobijete odgovor da nema smisla da se Hrvatima biraju predstavnici u domovima naroda, pogotovo ne u Predsjedništvo, punih 16 godina. A kada krenemo tražiti rješenja, opet se zatvore. Netko još uvijek vjeruje da će netko izvana, a mislim dominantno na dio bošnjačke politike, obaviti posao i na neki način transformirati BiH. To se nikada neće dogoditi. BiH ne može biti klasična građanska država.“

Na pitanje može li priča o trećem entitetu postati službeni zahtjev HDZ-a, odgovorio je:

„To je službeni zahtjev zadnjih 35 godina, a neki se s tim igraju. Svaki mirovni plan devedesetih uključivao je sva tri konstitutivna naroda. Sada imamo dva bošnjačka člana Predsjedništva. Ako je to ikome donijelo dobro, neka nastave dalje. Samo neodgovorna bošnjačka politika može natjerati nekoga da razmišlja isključivo na taj način. Bojim se da je današnja politika Bošnjaka neodgovorna.“

Zaključio je kako se ključna pitanja u Bosni i Hercegovini ne mogu riješiti bez dogovora tri naroda.

„Ništa se neće riješiti bez dogovora sva tri naroda.“

Izvor: federalna.ba