Izdvajamo

Herceg-Bosna 35 godina poslije: Zajedništvo koje je obilježilo povijest Hrvata u BiH i nasljeđe koje obvezuje generacije

Izdvajamo

18.11.2026

HDZ BiH

Galerija 1
Galerija 2
Galerija 3
Galerija 4
Galerija 5
Galerija 6
Galerija 7
Galerija 8
Galerija 9

Hrvatska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović nazočila je danas u Mostaru obilježavanju 35. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, zajedno s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem, koji je predvodio izaslanstvo HNS-a BiH, uz brojne dužnosnike sa svih razina vlasti i predstavnike braniteljskih udruga.

Odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen-obilježja ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače započelo je obilježavanje važne obljetnice iz novije povijesti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini.

„Danas je svečano diljem Bosne i Hercegovine, gdje naši ljudi obilježavaju 35. obljetnicu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali istovremeno klanjamo se žrtvi svih naših branitelja koji su od vremena stradanja u Škabrnji i Vukovaru činili sve da mi danas možemo živjeti u miru i slaviti slobodu. Poruka svima onima koji su utemeljili Hrvatsku zajednicu, a potom Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu jest da i 35 godina nakon mi još uvijek tragamo za tom ustavnom jednakopravnošću hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Siguran sam da ćemo je ostvariti, da zajedno tu slobodu koju su nam oni dali pretvaramo u nešto što vrijedi i da svaki žitelj Bosne i Hercegovine može razmišljati o svojoj budućnosti u našoj domovini Bosni i Hercegovini i, naravno, razmišljati o onome što je naša europska budućnost“, poručio je predsjednik Čović u izjavi za medije uoči početka svečanosti.

Svečanost je održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH, u organizaciji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH.

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljena je 18. studenoga 1991. godine u Grudama, u vrijeme raspada Jugoslavije, rastućih političkih napetosti i sve izraženijih sigurnosnih prijetnji. Njezino osnivanje predstavljalo je odgovor tadašnjeg hrvatskog političkog vodstva na okolnosti u kojima se nalazila Bosna i Hercegovina, s ciljem političkog organiziranja i zaštite interesa i očuvanja položaja hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. U sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada je ušlo 30 općina, a njezino djelovanje ostalo je važan dio povijesnih rasprava o ratnom razdoblju i položaju Hrvata u BiH.

Upravo je jedno od tih složenih poglavlja novije povijesti bilo tema nastavka obilježavanja 35. obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je predstavljena knjiga povjesničara dr. sc. Davora Marijana „Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.“. Uz autora, o knjizi su govorili dr. sc. Jakša Raguž, povjesničar Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, te Darko Juka, književnik i publicist.

Monografija, objavljena u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, donosi opsežnu analizu političkih i vojnih odnosa, razvoja ratnih zbivanja u Hercegovini i središnjoj Bosni te okolnosti koje su prethodile Washingtonskom sporazumu.

Predstavljajući knjigu, Marijan se osvrnuo na dugogodišnji istraživački rad i iskustvo proučavanja izvorne vojne dokumentacije, koje je značajno utjecalo na njegovo razumijevanje pojedinih ratnih događaja.

„U prosincu 1995. počeo sam raditi u Središnjem vojnom arhivu Ministarstva obrane. Nakon tri-četiri mjeseca rada, ja sam shvatio da ne znam ništa. Kad se čovjek sretne s primarnom građom, to je šok. Drugi put sam doživio sudar s činjenicama, s primarnim izvorima, 1999. godine, kada sam imao pristup jednom arhivskom spremištu koje je koristilo Ministarstvo obrane. To je bilo zapravo ključno arhivsko gradivo za rat Hrvata i Muslimana“, kazao je Marijan.

Osvrćući se na povijesni položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, Marijan je podsjetio na novinski članak iz proljeća 1990. godine pod naslovom „Buđenje zaboravljenog naroda“, koji je ocijenio jednom od boljih definicija tadašnjeg položaja Hrvata.

Posebnu pozornost posvetio je novoj dokumentarnoj građi i spoznajama do kojih je došao tijekom istraživanja. Među dokumentima izdvojio je zapisnik iz Konjica, čiji je izvornik uspio pronaći, te ukazao na njegovu važnost za razumijevanje ratnih zbivanja u sjevernoj Hercegovini.

Sjećanje na te događaje ostaje važan dio očuvanja identiteta, zajedništva i povijesnog nasljeđa Hrvata u Bosni i Hercegovini, uz trajnu obvezu izgradnje budućnosti utemeljene na miru, slobodi i punoj ravnopravnosti.

 Izvor: hnsbih.ba