HDZ BiH

Zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamenta BiH Bariša Čolak u intervjuu za Večernji list govori o zadnjim rokovima za izmjene Izbornog zakona u BiH te krizi koju može izazvati nemogućnost provedbe izbora koji se održavaju u listopadu ove godine. Čolak se osvrnuo na rad Doma naroda BiH u ovom mandatu, ističući kako nije zadovoljan učinjenim, te kazao svoje mišljenje o mogućnosti ponovnih ratnih sukoba u BiH.

Hoće li moći biti sastavljena vlast ako ostane status quo glede izmjena Izbornog zakona, a sve vodi k tome da do izmjena, makar za koje se zalaže HNS, neće doći?

- U tom slučaju apsolutno nije moguće provesti izborne rezultate ako se ne promijeni Izborni zakon, jer nemamo dvije bitne odredbe u Izbornom zakonu temeljem kojih se vrši popuna u Domu naroda PS FBiH. Taj problem se mora riješiti ako želimo formirati Dom naroda Parlamenta FBiH, a time i izvršnu vlast u Federaciji, jer je Dom naroda FBiH vrlo bitan kod formiranja izvršne vlasti u FBiH, mislim na predsjednika i dopredsjednike FBiH, naravno i Vladu FBiH. Također, bez federalnog Doma naroda nema ni Doma naroda na državnoj razini, a ta razina bez tog tijela ne može funkcionirati. Uzalud i Vijeće ministara i Zastupnički dom, koji se bira na neposrednim izborima, ako nema Doma naroda. Sve to nas, po mom sudu, uvodi u jednu duboku i tešku krizu, zato bi bilo potrebno, što je moguće prije, a najkasnije do raspisivanja izbora, promijeniti Izborni zakon.

Međutim, vidljivo je da ništa ne vodi k tome?

- U pravu ste. Sve je manje vremena. Naši partneri u vlasti, prije svega bošnjačke stranke, vrlo otvoreno kažu kako priželjkuju da to netko drugi uradi umjesto nas, čija je to zadaća. Pozivaju se na međunarodnu zajednicu i još neke aktere. Štoviše, govore da je Izborni zakon moguće promijeniti i u rujnu, što je apsurdno. Izborna pravila se u zemljama EU-a ne mijenjaju u izbornoj godini, a mi smo taj rok produljili do raspisivanja izbora. Naime, do trenutka raspisivanja izbora moramo znati precizno pravila njihove provedbe. Po prvi put u ovoj postdaytonskoj BiH mi se nalazimo u jednoj ovakvoj situaciji. Svjesni smo činjenice da je međunarodna zajednica vrlo često intervenirala, nažalost, većina tih intervencija dovodi do ovakvih stanja, da Ustavni sud mora utvrđivati neustavnost takvih odluka. Međutim, očekivati intervenciju međunarodne zajednice u izmjenama Izbornog zakona, a u isto vrijeme željeti biti ozbiljan kandidat za EU, ne ide jedno s drugim.

Spomenuli ste da bošnjačke stranke, prvenstveno one koje su u vlasti, ne žele mijenjati Izborni zakon, odnosno traže nekoga drugog da riješi problem. Sve to daje dojam da njima ovakva situacija odgovara jer im jamči poluge vlasti. Dijelite li to mišljenje?

- Vrlo je jasna stvar. Dosadašnjim rješenjima u Izbornom zakonu su Bošnjaci mogli potpuno kontrolirati tri kluba u Domu naroda (bošnjački, srpski i Klub ostalih). Također, temeljem dosadašnjih izbornih pravila mogli su u županijama s većinskim bošnjačkim stanovništvom u Dom naroda birati trećinu izaslanika Hrvata i tako imati “većinski paket dionica”, odnosno nesmetano formirati izvršnu vlast bez legitimnih predstavnika drugih naroda. Naravno da njima takvo stanje odgovara. Stječe se dojam kako žele da, ako se to već mora riješiti, netko drugi preuzme “odgovornost” za to, jer su mišljenja kako će, ako pristanu na takve izmjene Izbornog zakona, pokazati slabost i ostvariti lošiji izborni rezultat u odnosu na druge bošnjačke stranke. Njima u svakom slučaju odgovara ovakva situacija da se ništa ne mijenja ili, ako se već mora mijenjati, neka to uradi međunarodna zajednica čije intervencije su u prošlosti išle u njihov prilog. Također, prema nekim njihovim izjavama, vidljivo je da se uopće nisu ozbiljno unijeli u odluku Ustavnog suda ili to namjerno ne žele učiniti. Tako se priče o širokoj zemljopisnoj zastupljenosti zastupnika dovode u kontekst legitimnog zastupanja, odnosno proporcionalne zastupljenosti, a to dvoje isključuje jedno drugo. Niti u odluci Ustavnog suda ima ijedne riječi o širokoj zemljopisnoj zastupljenosti.

Bošnjačke stranke najnovijom inicijativom žele smanjiti nadležnosti Doma naroda FBiH. Kako to komentirate?

- Njihovi zahtjevi su apsurdni i nemaju nikakvog utemeljenja na odluci Ustavnog suda. Do sada, dok se Dom naroda mogao birati kako se birao, odnosno nelegitimnim predstavnicima naroda izabrati izvršnu vlast, bošnjačkim strankama je on odgovarao. Sada, kad bi se odlukom Ustavnog suda Dom naroda trebalo birati na legitiman način, traže izmjene njegove nadležnosti, odnosno žele ga pretvoriti u drugi građanski dom, kao da već nemamo jedan, a od Federacije BiH time stvoriti bošnjački entitet.

Na posljednjoj sjednici Doma naroda BiH spominjalo se skeniranje otisaka stanovnika i videonadzor izbora. Koliko se time ugrožava tajnost glasovanja i narušavaju prava birača?

- Agencija za zaštitu osobnih podataka već se očitovala o tome. Iz njihova mišljenja je vidljivo da to apsolutno vrijeđa temeljna ljudska prava zajamčena Europskom konvencijom. Poseban je problem uzimanje otisaka, jer se postavlja pitanje tko njima može manipulirati te na koji način. Na posljednjoj sjednici donijeli smo zaključak temeljem kojeg tražimo od relevantnih institucija mišljenje o tom zakonu i očekujemo vrlo brzo odgovor. Ovdje moramo spomenuti da takvo nešto ne postoji niti u zemljama Europske unije, a u BiH možemo navesti desetke razloga zbog kojih je u ovom trenutku nemoguće ići u tom smjeru. Odgovorno tvrdim da se po predloženim rješenjima ne mogu provesti idući izbori, što ne isključuje i mogućnost takve namjere od onih koji ta rješenja predlažu ili ih podržavaju.

Dom naroda BiH je zatražio da revizija i inspekcija uđu u Vanjskotrgovinsku komoru. Što očekujete od ove revizije?

- Vidjet ćemo. Ne bih unaprijed prejudicirao što će i kako biti. Izaslanik Mario Karamatić to je zatražio i Dom je to prihvatio. Prema mom mišljenju, gdje god postoje indicije ili sumnje u netransparentnost rada, zašto ne provjeriti ima li nepravilnosti.

S obzirom na sve o čemu smo razgovarali, činjenicu da je izborna godina, da je kampanja krenula ranije nego ikada te da je ozračje u državi jako loše, možemo li govoriti da je Doma naroda BiH za ovaj mandat završio s radom?

- Što se tiče parlamentarne većine, ona je u Zastupničkom domu već odavno narušena odnosno praktički ne postoji, a u Domu naroda je različita od slučaja do slučaja, zakona do zakona. Prisjetite se samo Zakona o trošarinama i većine koja ga je izglasovala. Isto tako možemo govoriti i o nekim drugim zakonima.

Nova sjednica bi se trebala održati 26. travnja, očekujem da će institucije dostaviti svoja mišljenja o zakonu o izmjenama Izbornog zakona, koji je predložila skupina stranaka okupljenih oko SDP-a i DF-a, te mislim da moramo pokušati do kraja raditi svoj posao. Koliko će volje i zalaganja za rad određenih izaslanika biti, to ćemo tek vidjeti u vremenu koje je pred nama.

Jeste li zadovoljni napravljenim u ovom mandatu?

- Mislim da se ne može biti zadovoljan. Moglo se i moralo puno više, posebno kada govorimo o posljednjoj godini. Po ponašanju određenih bošnjačkih stranaka, vidljivo je kako su one već godinu dana u predizbornoj kampanji i sve su podredile tom izbornom rezultatu. Iako je nelogično da se kreće u kampanju godinu dana ili deset mjeseci prije izbora, ali i to je Bosna i Hercegovina.

Puno je tu bilo retorike koja nije imala nikakvog smisla i dodatno je usložnjavala i ovako složenu političku situaciju u BiH. Ipak smatram kako je daleko lošija situacija, kao i odnosi, unutar Zastupničkog doma, tamo je ta retorika, po mom sudu, bila znatno negativnija, ali sve to ima refleksiju i na Dom naroda. To su ipak sustavi spojenih posuda.

Mnogi u posljednje vrijeme govore kako situacija u BiH podsjeća na devedesete. Bošnjački političari spominju oružje i naoružavanje. Ako dođe do krize, kakva se najavljuje neusvajanjem Izbornog zakona i posljedica koje to nosi sa sobom, mislite li da bi ovdje ponovno moglo doći do ratnog sukoba?

- Iskreno se nadam i mislim kako do toga neće doći. Međutim, jako je teško predvidjeti što sve može proizići iz situacije koja bi mogla nastati zbog razloga o kojima smo govorili, problema oko neprovedbe izbornih rezultata, ustavne, pa na koncu i financijske krize jer za neke razine postoji mogućnost odluka o privremenom financiranju, međutim, za neke nemamo tu mogućnost.

(vecernji.ba)