Fetva ne može biti pravni temelj za postupanje institucija

Škobić je naveo kako je pravni poredak Bosne i Hercegovine utemeljen na načelu vladavine prava te da je BiH sekularna država, što podrazumijeva institucionalnu odvojenost države od crkava i vjerskih zajednica.

"Crkve i vjerske zajednice nisu organi javne vlasti niti mogu svojim aktima, stavovima ili vjersko-pravnim mišljenjima zamijeniti niti derogirati ustave, zakone ili odluku nadležnog državnog organa", rekao je federalni ministar pravde Vedran Škobić za Bljesak.info o fetvi koju je 19. lipnja 2025. godine izdalo Muftijstvo mostarsko.

Škobić je naveo kako je pravni poredak Bosne i Hercegovine utemeljen na načelu vladavine prava te da je BiH sekularna država, što podrazumijeva institucionalnu odvojenost države od crkava i vjerskih zajednica.

Pozvao se i na članak 11. stavak 1. Zakona o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH.

"Crkve i vjerske zajednice upravljaju sobom na svom unutarnjem planu u skladu s vlastitim aktima i naučavanjem, što neće imati nikakvih građansko-pravnih učinaka i što se neće prinudno provoditi od strane javne vlasti niti može biti primjenjivano na one koji nisu članovi", naveo je ministar.

Dodao je kako iz te odredbe proizlazi da odluke crkava i vjerskih zajednica donesene radi uređenja odnosa unutar tih zajednica "nemaju nikakve građansko-pravne učinke, ne mogu se prinudno izvršavati od strane organa javne vlasti niti se mogu primjenjivati u odnosu na osobe koje ne pripadaju toj konkretnoj crkvi ili vjerskoj zajednici".

Javni službenici postupaju u okviru Ustava i zakona

Na pitanje jesu li javni dužnosnici i službenici u Federaciji BiH pri donošenju odluka dužni postupati isključivo prema Ustavu, zakonima i drugim važećim propisima, Škobić je odgovorio kako se rad državne službe temelji na načelu zakonitosti.

"Rad državne službe u Federaciji BiH zasniva se na načelu zakonitosti koje podrazumijeva postupanje i odlučivanje u granicama ovlaštenja utvrđenih ustavima, zakonom i drugim propisima", rekao je ministar.

Istaknuo je i da je sudska vlast Ustavom Federacije BiH utvrđena kao samostalna i neovisna te da Zakon o sudovima u Federaciji BiH propisuje da nitko ne smije utjecati na neovisnost i nepristranost sudaca pri odlučivanju.

"Stoga se i rad državnih službenika i postupanje nositelja pravosudnih funkcija u vršenju njihovih funkcija ostvaruje u okviru ustava i zakona, uz poštivanje ustavno zajamčene neovisnosti sudske vlasti", naveo je Škobić.

Ministarstvo ne tumači sadržaj fetve

Pitali smo ministra kako se tumači situacija u kojoj vjerska zajednica u svom aktu navodi da su tijela javne vlasti dužna prihvatiti određeno vjersko tumačenje kao obvezujuće.

"Federalno ministarstvo pravde nije nadležno da tumači sadržaj akata vjerskih zajednica niti da ocjenjuje njihova vjerska tumačenja. Pitanje pravnog učinka takvih akata prema tijelima javne vlasti može se cijeniti isključivo u okviru Ustava, zakona i drugih važećih propisa u Bosni i Hercegovini", odgovorio je Škobić.

Na pitanje bi li javni dužnosnik koji bi odluku temeljio na vjerskom aktu, a ne na važećem propisu, mogao snositi pravnu ili disciplinsku odgovornost, ministar je naveo da se takva odgovornost može cijeniti isključivo u odgovarajućem postupku i prema okolnostima konkretnog slučaja.

"Zakonitost bilo koje odluke bila bi upitna ukoliko se ne bi temeljila na pozitivnim zakonskim normama", poručio je.

Fetva ne može biti pravni temelj za postupanje institucija

Na pitanje postoji li pravna osnova prema kojoj bi fetva mogla imati relevantan ili obvezujući učinak u upravnom ili sudskom postupku, Škobić je naveo kako ona može imati značaj isključivo u okviru zajednice.

"Fetva, kao vjersko-pravno mišljenje Islamske zajednice, može imati značaj isključivo u okviru vjerskog i unutarnjeg normativnog poretka te zajednice, ali sama po sebi nema svojstvo propisa niti jedne razine vlasti niti može predstavljati pravni temelj za postupanje pravosudnih institucija i organa uprave ili zamijeniti ustave, zakone ili druge važeće propise u Bosni i Hercegovini."

Ministar je ponovno podsjetio da je Zakonom o slobodi vjere propisano kako interno donesene odluke crkava i vjerskih zajednica nemaju građansko-pravne učinke, ne mogu se prinudno izvršavati niti se mogu primjenjivati prema osobama koje ne pripadaju toj vjerskoj zajednici.

Sud samostalno cijeni dokaze

Na pitanje može li se takav dokument priložiti sudskom spisu i kakvu mu pravnu težinu sud eventualno može dati, Škobić nije ocjenjivao konkretnu fetvu, nego je pojasnio pravila građanskog postupka.

"Koje će činjenice uzeti kao dokazane sud utvrđuje na osnovu slobodne ocjene dokaza, savjesno i brižljivo cijeneći svaki dokaz pojedinačno i sve dokaze zajedno, imajući u vidu neovisnost sudske vlasti", rekao je ministar.

Dodao je kako su stranke u građanskom postupku dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predlagati dokaze kojima se te činjenice utvrđuju, dok svaka stranka ima pravo izjasniti se o navodima, prijedlozima i zahtjevima protivne strane.

Vjerski akti ne mogu zamijeniti Ustav i zakone

Zanimalo nas je može li bilo koji vjerski akt u Federaciji BiH biti iznad ili u istoj ravni s Ustavom i zakonima, odnosno biti obvezujući za nositelje javne vlasti, Škobić je jasno odgovorio.

"Crkve i vjerske zajednice nisu organi javne vlasti niti mogu svojim aktima, stavovima ili vjersko-pravnim mišljenjima zamijeniti niti derogirati ustave, zakone ili odluku nadležnog državnog organa."

Dodao je kako autoritet crkava i vjerskih zajednica u pitanjima vjere i unutarnjeg uređenja "ne znači istovremeno i vršenje javne vlasti", posebno imajući u vidu da javnu vlast na svim razinama "isključivo vrše institucije uspostavljene ustavima i zakonima".

Kronologija

Podsjetimo, Bljesak.info ranije je objavio kako je Medžlis Islamske zajednice Mostar izdao fetvu povezanu s gradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar, u kojoj se javnim vlastima poručuje da "ne trebaju nametati svoja tumačenja" te da su u obvezi "da prihvate tumačenja iz ove fetve kao obvezujuće za sve koji namjeravaju donositi odluke".

U istom dokumentu navodi se i kako je obveza muslimanima, posebno onima na odgovornim društveno-političkim i vjerskim funkcijama, ulagati napore kako bi se ostvarilo, prema stajalištu Islamske zajednice, pravedno rješenje za vakuf.

Fetva je dostavljena Općinskom sudu u Mostaru kao prilog u sudskom postupku povezanom s gradnjom HNK Mostar, a prema informacijama Bljesak.info upućena je i na više međunarodnih adresa u BiH, uključujući Veleposlanstvo SAD-a i OHR.

Nakon objave teksta reagiralo je Muftijstvo mostarsko, koje je navode Bljeska ocijenilo "krajnje tendencioznim i zlonamjernim tumačenjem" te pokušajem dizanja tenzija i netrpeljivosti prema Islamskoj zajednici i muslimanima u BiH.

U reakciji su naglasili da je fetva javno objavljena 24. lipnja 2025. godine i da nije riječ o tajnom dokumentu, kao i da Islamska zajednica ima pravo unutar vlastitog normativnog sustava određivati vjerski i sakralni status prostora.

Međutim, Muftijstvo nije odgovorilo na ključni dio dokumenta na koji se tekst odnosio, odnosno na formulaciju prema kojoj javne vlasti trebaju prihvatiti tumačenja iz fetve kao obvezujuća.

Nisu pojasnili ni kako bi takva obvezujuća narav vjerskog akta trebala funkcionirati u odnosu na institucije i dužnosnike koji odluke donose na temelju Ustava i zakona.