Obilježena 33. obljetnica zločina nad Hrvatima općine Travnik

Svetom misom zadušnicom kod spomen-obilježja na Bikošima u naselju Maljine, započelo je obilježavanje 33. obljetnice stradanja i progona Hrvata općine Travnik te početka agresije Armije BiH na hrvatska područja ove općine. Svetu misu predvodio je fra Davor Petrović, gvardijan Franjevačkog samostana u Gučoj Gori, a prethodilo joj je polaganje vijenaca i paljenje svijeća za ubijene žrtve.

Počast poginulima i ubijenima odala su brojna izaslanstva, među kojima i izaslanstvo HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, predvođeno zamjenikom predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinkom Čavarom. Uz njega su bili predsjednica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš, ministar obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Županije Središnja Bosna Bojan Domić, izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Ilija Nakić i Boris Mrnjavac, savjetnik predsjedateljice Vijeća ministara BiH Nikola Lovrinović, predsjedateljica Općinskog vijeća Travnik Vlatka Lukić te brojni drugi dužnosnici.

Nakon spomen-područja Bikoši, program obilježavanja nastavljen je kod spomen-obilježja „Ovnak“, gdje su nazočna izaslanstva odala počast ubijenim Hrvatima ovoga kraja. Svetu misu predvodio je vojni biskup u Bosni i Hercegovini mons. Miro Relota, koji je u svojoj propovijedi pozvao na molitvu, sjećanje i očuvanje istine o stradanju hrvatskog naroda. Obilježavanje je potom nastavljeno svetom misom na groblju Prahulje.

Obilježavanju je nazočio i zamjenik načelnika Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH za operacije, general Tomo Kolenda.

Podsjetimo, 8. lipnja prisjećamo se početka agresije Armije BiH na hrvatske prostore općine Travnik, koja je 1993. godine zahvatila svih sedam travničkih župa. Posebno su teško stradale župe Guča Gora i Brajkovići. U svega nekoliko dana ubijeno je 137 hrvatskih civila i branitelja, dok je 37 zarobljenih osoba iz Bikoša i Maljina strijeljano. Tijekom rata iz općine Travnik protjerano je više od 19.000 Hrvata, a ubijena su 124 civila i 427 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Gotovo svi katolički sakralni objekti na tom području bili su oštećeni ili srušeni, a brojni hrvatski domovi opljačkani i spaljeni.

Za progon travničkih Hrvata, kao ni za brojne zločine nad civilima, zatočenicima i pripadnicima HVO-a, do danas nitko nije odgovarao.

Izvor: parlament.ba