Konkurentno i inovativno gospodarstvo
Osnovni preduvjet održivog gospodarskog rasta i razvoja konkurentno je i inovativno gospodarstvo koje se prilagođava globalnom tržištu nastojeći se uključiti u globalne lance vrijednosti. Najlakši put do globalne i regionalne konkurentnosti jesu inovacije, kako tehnološke tako i organizacijske. Takvo gospodarstvo kreira radna mjesta višeg dohotka i karijerne mogućnosti za mlade i obrazovane ljude koji tek ulaze na tržište rada. Promicat ćemo javne politike koje izravno kreiraju poticajniji okvir i okruženje za rast postojećih i otvaranje novih poduzeća.
Radit ćemo na pojednostavljivanju porezne regulative i poreznom rasterećenja rada kao jedne od prioritetnih politika kroz smanjenje stope doprinosa iz plaće uz brigu za stabilnost javnih fondova koji podupiru održavanje socijalne solidarnosti. Zalagat ćemo se za redefiniranje neporeznih davanja / parafiskalnih nameta, ali ćemo pri tome posvetiti posebnu pozornost efektima na proračune nižih razina vlasti (županije, gradovi, općine).
Pridonosit ćemo konkurentnosti iz pozicije donositelja javnih politika kroz unapređenje poslovnog okruženja i učinkovitost tijela javne uprave kao servisa gospodarstvu, kroz pojednostavljivanje procedura za gospodarske subjekte i poduzetnike. Uvest ćemo nove modele poticajnog financiranja propulzivnih gospodarskih sektora, posebno onih koji planiraju razvoj i rast zasnovan na inovacijama. Jačat ćemo razvojno bankarstvo i otvoriti mogućnost gospodarstvu i jedinicama lokalne samouprave za financiranje važnih projekata koji pridonose razvoju gospodarstva i otvaranju novih radnih mjesta te, u suradnji s međunarodnim financijskim institucijama-partnerima, raditi na formiranju fondova za posebne velike i profitabilne projekte. Snažno će se poticati digitalna transformacija u svim sektorima gospodarstva uključujući i djelomično financiranje iz javnih sredstava.
Poticanje poduzetništva i obrta
Kvalitetna i usklađena poduzetnička politika jača konkurentnost, olakšava strukturalne promjene i potiče poslovno okruženje, a sve u konačnici dovodi do jačanja gospodarstva i podizanja životnog standarda. HDZ BiH snažno će podržavati mikro, mala i srednja poduzeća kreiranjem jasnih smjernica po pitanju pružanja potpore s naglaskom na pojednostavljenje administrativnih procedura.
Održavanje tekuće likvidnosti izazov je za mikro, mala i srednja poduzeća pa je u tu svrhu potrebno pokrenuti pregovore s međunarodnim financijskim institucijama za posebne kreditne linije koje će pružiti potrebna interventna sredstva uz podršku garancijskih fondova na razini županija ili gradova kako bi se dodatno olakšao pristup tim sredstvima. Mladi poduzetnici i žene trebaju biti u fokusu ovih aktivnosti.
Kroz proračune svih razina vlasti kreirati posebne programe podrške za razvoj IT i turističkog sektora, jer su ovi sektori prepoznati, u smislu potencijala, da u kratkom vremenskom roku mogu stvoriti dodatna, bolje plaćena, radna mjesta. Shemom prvih poticaja motivirat ćemo poljoprivredne proizvođače za registraciju i povezivanje u udruge ili zadruge kako bi se inicirali novi poslovni projekti. Poticajnim mjerama sa svih razina vlasti podržavati ćemo razvoj tehnološki konkurentnih i održivih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, obrta i poduzeća. Pametnim lociranjem poduzetničkih zona otvorit će se prostor za umrežavanje različitih vrsta poduzetništva te korištenje zajedničke sinergije. Zalagat ćemo se za razvijanje specijaliziranih projekata podrške izvozno orijentiranim poduzećima.
Poduzetnička kultura mladih poticajno djeluje na razvoj poduzetništva i obrta. Stoga je prioritet kreirati i provoditi programe u kojima će se mladim osobama – srednjoškolcima završnih godina, studentima i drugima na razumljiv i prihvatljiv način predstaviti mogućnosti pokretanja vlastitog malog biznisa ili obrta.
Poticanje internacionalizacije i uključivanja u globalne lance vrijednosti
Zalagat ćemo se za jaču ekonomsku integraciju s EU-om i približavanje unutarnjem tržištu EU-a kako bismo postali konkurentniji, privlačniji i sigurniji za ulaganja, a to osigurava integriranje u globalne lance vrijednosti i internacionalizaciju gospodarstva. Kompatibilnost s tržištem EU-a osigurava privlačenje globalnih investitora koji žele smanjiti udaljenost od tržišta EU-a, diversificirati vlastite dobavljače, a sve s ciljem otvaranja novih radnih mjesta.
Postojeća pravna regulativa i administrativna struktura za tehničke propise, standarde, ocjenjivanje usklađenosti, akreditaciju, mjeriteljstvo i nadzor nad tržištem razvijat će se kako bi se postigla što veća integracija s EU tržištem. Gospodarski subjekti ne smiju biti prepušteni sami sebi u ispunjavanju industrijskih standarda za izvoz proizvoda. Uspostava homogenog prostora dovodi do tehničke kompetentnosti proizvođača, ispitnih laboratorija, tijela za procjenu kvalitete, certifikacijskih i inspekcijskih tijela te transparentnosti procedura za ocjenjivanje usklađenosti.
Znanje, vještine i ljudski resursi imaju odlučujuću ulogu u uključivanju u globalne lance vrijednosti i predstavljaju ključne odrednice dugoročnog rasta gospodarstva i uspješnosti društva. Stvaranjem obrazovane radne snage koja posjeduje heterogena znanja i vještine osigurava se bolje pozicioniranje gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti.
Ubrzavanje carinskih procedura primjenom elektroničkih sustava omogućit će razmjenu podataka između carinskih organa i gospodarskih subjekata elektroničkim putem što uvodi državu u mrežu zemalja zajedničkog tranzita, čini carinsko područje sigurnim i pouzdanim, a gospodarstvo konkurentnim i otvorenim. Potrebno je uložiti dodatne napore za konačno uključenje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO).
Modernizacija i izgradnja javne infrastrukture
Kvalitetna prometna povezanost preduvjet je bilo kakva institucionalnog, društvenog, gospodarskog, pa i svakog drugog napretka. Osnaživanjem, korištenjem i stavljanjem u funkciju geoprometnog potencijala otvaraju se brojne nove razvojne mogućnosti jer kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi najkraća kopnena prometna veza između srednjeg Jadrana i Podunavlja (koridor Vc), a uz to i najkraća kopnena veza između srednje Europe prema Mediteranu (Jadransko-jonski koridor). Investiranjem u prometnu infrastrukturu stvorit će se pretpostavke za brži i održivi rast svih grana gospodarstva, kao i pristupačnost svim drugim resursima, potencijalima i sadržajima.
Prioritet je završetak prostorno-planske dokumentacije, idejnog i glavnog projekta svih dionica Jadransko-jonske autoceste (JJAC) kroz BiH. Ovdje je važno istaknuti da dionica Ploče (RH) – Počitelj (BiH) čini zajedničku trasu JJAC i autoceste na koridoru Vc. Dovršetak izrade kompletne dokumentacije za JJAC na dionici Stolac (spoj s M17.3 – novom cestom Stolac – Neum) – interregionalni čvor Počitelj u tijeku je, a bit će završena krajem 2023. godine. U tijeku su aktivnosti na iznalaženju modela financiranja i izgradnje ove prioritetne dionice.
U narednom razdoblju očekuje se završetak izrade prostorno-planske i studijsko-projektne dokumentacije brze ceste na pravcu: čvor Mostar Sjever – Polog (sjeverozapadna obilaznica Mostara) – Široki Brijeg – Grude – granica RH i, u skladu s tim, pokretanje investicijskog ciklusa i početak izgradnje navedene brze ceste. Također će se ubrzati aktivnosti u svezi s investicijskim ciklusom brze ceste Lašva – Travnik – Jajce te dovršetkom izgradnje započete dionice Lašva – Nević Polje. Pokrenut ćemo izradu potrebne prostorno-planske i projektne dokumentacije za brzu cestu Kupres – Livno – Split i nastaviti aktivnosti na izgradnji svih dionica mostarskog prstena s naglaskom na završetak započete izgradnje južne obilaznice. Ubrzati ćemo projektne aktivnosti na izgradnji autoceste Orašje-Brčko-Tuzla.
U narednom razdoblju planira se značajno unapređenje željezničke infrastrukture i to prioritetno na željezničkom koridoru Vc. Posebna pozornost posvetit će se Zračnoj luci Mostar koja se nalazi u gravitacijskom području dvaju prometnih koridora (koridor Vc i JJAC). Blizina zračne luke pogoduje planu da se u Hercegovini stvori i regionalni centar protupožarne zaštite. Rijeka Sava, kao granični plovni put, zaslužuje posebnu pažnju kao vrijedan ekonomski potencijal, posebno u pogledu plovidbe i osiguranja uvjeta za ekonomski promet roba. U tom cilju planira se poboljšanje plovidbenih uvjeta kroz saniranje kritičnih dionica plovnog puta i poboljšanje sigurnosti plovidbe i prometne infrastrukture.
Učinkovita i odgovorna javna uprava u službi gospodarstva
Učinkovita javna uprava znači upravu koja na svim razinama vlasti ispunjava potrebe društva i gospodarstva, unapređuje kvalitetu života građana i olakšava poslovanje gospodarskim subjektima. Poticat ćemo digitalizaciju svih procedura i uspostavu dodatnih e-usluga s ciljem jačanja digitalnog poslovanja jer će digitalizacija poslovanja javnih tijela uprave na koja su usmjereni poduzetnici omogućiti bolje okruženje za digitalnu transformaciju poduzeća.
Srednji i veliki poduzetnici u mogućnosti su samostalno rješavati većinu svojih potreba. Međutim, mladi ljudi ne znaju, niti imaju mogućnost, bez odgovarajuće potpore razviti svoju ideju i pokrenuti vlastiti posao. U tom kontekstu potrebno je razvijati instrumente i pozitivno ozračje za razvoj poduzetništva mladih na način da ih javna uprava prati i podupire u njihovim prvim poslovnim koracima. Inzistirat ćemo da županije (eventualno i gradovi/općine) uspostave model potpore mladim poduzetnicima uz kreiranje kvalitetnih financijskih instrumenata na razini županija. Potrebno je uspostaviti financijske instrumente koji će kontinuirano biti otvoreni za inovativne poslovne ideje.
Stvaranje sustavnog dijaloga između javnog i privatnog sektora na lokalnoj i županijskoj razini ključan je čimbenik u kreiranju povoljnog pozitivnog okruženja i stvaranja povjerenja privatnog sektora u javni. Primjeri iz prakse u drugim zemljama pokazuju da su gradovi/općine ili županije odnosno regije koje su uspostavile ovaj dijalog u pravilu dinamičnije i razvijenije sredine. U cilju realizacije ove mjere potrebno je na svim razinama (županije i gradovi/općine) osnovati razvojna tijela koja će imati ulogu platforme za dijalog s privatnim sektorom (gospodarska vijeća, gospodarski forumi i sl.).
Digitalna i energetska tranzicija gospodarstva
Globalna pandemija COVID-19 usporila je brojne gospodarske procese, ali je s druge strane znatno ubrzala proces digitalne tranzicije gospodarstva i društva u cjelini. Poduzeća sve češće kombiniraju online i offline modele poslovanja, kako bi uz podršku digitalnih tehnologija razvila sinergiju između ta dva poslovna modela. Digitalno gospodarstvo koje uključuje umjetnu inteligenciju, internetske stvari (IoT), poslove temeljene na analizi velikih skupova podataka (Big Data), tehnologiju virtualne i proširive stvarnosti, 3D ispis, strojno učenje, robotiku – transformirat će tradicionalne načine poslovanja i stvoriti nove proizvode, usluge i poslovne djelatnosti. Poduzeća će se poticati na uvođenje digitalnih tehnologija i proizvoda s manjim učinkom na okoliš te većom energetskom učinkovitošću i učinkovitošću korištenja sirovina. Mala i srednja poduzeća čine većinu poduzeća i ključan su centar inovacija i kao takvi imaju središnju ulogu u digitalnoj tranziciji gospodarstva.
Ako se treba izdvojiti jedna gospodarska grana koja predstavlja veliki strateški potencijal ukupnog gospodarskog razvoja BiH, onda je to sasvim sigurno softverska industrija kao trenutačno najbrže rastući segment ukupnog sektora informacijsko-komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini. Kako bi se osigurali rast i razvoj IT poduzetništva i startup kompanija u softverskoj industriji, neophodno je osigurati poticajnu poreznu politiku za tvrtke iz IT sektora te promovirati IT zanimanja kao zanimanja budućnosti.
Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini naglasak stavlja na izazove energetske stabilnosti i opskrbe. Posebna pozornost u budućnosti se mora posvetiti diferencijaciji izvora energije i integraciji s energetskim tržištima u okruženju.
Potpisivanjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina obvezala se na preuzimanje i implementiranje dijelova europskog zakonodavstva. Razvoj pravnog okvira osigurava jačanje konkurentnosti, veća ulaganja, učinkovitost, sigurnost opskrbe te sigurnu prilagodbu globalnim kretanjima iz oblasti energije. Potrebno je ubrzati ispunjenje obveza iz Ugovora o uspostavi Energetske zajednice.
Prioriteti HDZ-a BiH u idućem razdoblju uključuju i uspostavu jedinstvenog modela organiziranja skladištenja i zaliha nafte i naftnih derivata u izvanrednim situacijama (lokacija planirana u Dretelju) kako bi se i na taj način osigurala energetska sigurnost. Izgradnjom novih izvora opskrbe i plinske mreže, prije svega Južne plinske interkonekcije kao dijela Jadransko-jonskog plinovoda, osigurali bi se veća konkurentnost, sigurnija opskrba energijom i, u konačnici, dugoročno bi se osigurao lakši prijelaz s teških fosilnih goriva na tzv. tranzicijska, kao što je plin. U tu svrhu organizirat će se posebno javno poduzeće „Južna plinska interkonekcija“ sa sjedištem u Mostaru.