Čuvajući nasljeđe Herceg-Bosne, gradimo budućnost ravnopravnoga hrvatskoga naroda

Povijesna činjenica, političko nasljeđe i dokument vremena spojili su se večeras u Mostaru u programu posvećenom 33. obljetnici Hrvatske Republike Herceg-Bosne, održanom pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine. Polaganjem vijenaca odana je počast hrvatskim braniteljima, dok je središnji dio večeri donio predstavljanje fotomonografije „1860 dana“ autora Joze Pavkovića.

Današnji datum nosi posebno povijesno značenje. U Grudama je 28. kolovoza 1993. godine Hrvatska zajednica Herceg-Bosna preoblikovana u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, u vremenu intenzivnih ratnih zbivanja i međunarodnih pregovora o budućem uređenju Bosne i Hercegovine. Washingtonskim sporazumom 1994., a potom Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, uspostavljen je novi ustavni i politički okvir Bosne i Hercegovine, u koji su ugrađeni i elementi političkog i institucionalnog nasljeđa Herceg-Bosne.

„Kako dolaze nove obljetnice svjesniji smo značaja Herceg-Bosne, kao projekta koji je kroz svoju izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast i sve svoje institucije očuvao hrvatski narod od Posavine, preko Središnje Bosne do Hercegovine. Sve državotvorne sastavnice Hrvatske Republike Herceg-Bosne utkane su u Daytonsku Bosnu i Hercegovinu i danas predstavljaju najuspješnije sastavnice iste“, kazao je predsjednik HNS-a BiH dr. Dragan Čović.

Čović je poručio kako odgovorno čuvanje vlastite povijesti mora biti povezano s pogledom prema budućnosti, u kojoj hrvatski narod na svakom dijelu Bosne i Hercegovine može živjeti svoj identitet kao suveren i konstitutivan narod, ustavno potpuno jednakopravan.

Na političko i povijesno značenje obljetnice osvrnuo se potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić.

Podsjetio je na devedesete godine kao razdoblje najtežih iskušenja, ali i borbe hrvatskoga naroda za slobodu i opstanak u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Istaknuo je kako se na to vrijeme danas može gledati s ponosom zbog ostvarenih ciljeva, ali i sa sviješću da politički posao vezan uz položaj hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini još nije završen.

„Uspjeli smo pobijediti tada Jugoslavensku armiju. Uspjeli smo pobijediti ovdje u Bosni i Hercegovini. Uspjeli smo ostvariti naš tisućljetni san. Danas još trebamo raditi filigranske dorade naše politike. Ovdje trebamo još uvijek pomoći. Posao nije gotov“, ocijenio je Anušić.

Obljetnički dio večeri potom je dobio i svoj dokumentarni nastavak predstavljanjem fotomonografije „1860 dana“, koja na 1.184 stranice donosi više od 3.000 autentičnih fotografija i novinskih zapisa raspoređenih kroz 15 poglavlja. Na jednom su mjestu tako objedinjena svjedočanstva vremena čije se političke i povijesne posljedice razmatraju i više od tri desetljeća poslije.

O fotomonografiji je Čović govorio i kao jedan od njezinih predstavljača, izdvajajući način na koji Pavković dokumentira ratno vrijeme bez naknadnog usmjeravanja čitatelja prema određenom zaključku.

„Autor ništa ne izdvaja, ništa ne sugerira, on samo fotoaparatom svjedoči svoj ratni put bez dana radnog ili braniteljskog staža. Užasi koje rat nosi sa sobom od stradanja i progona ljudi, rušilačkih tragova urbicida, etnocida do genocida, možete doživjeti u fotografskom zapisu srušenog doma, vjerskih objekata, mostova te kulturnih i industrijskih objekata. Svojom bogatom građom fotomonografija je i znanstveni uradak autora Pavkovića koji može služiti kao izuzetna arhivska građa svima koji će u budućnosti istraživati Domovinski rat. Ona je dopuna istini i vrijednosti Domovinskog rata kao i dostojanstva naših branitelja“, poručio je dr. Čović.

Akademik Mladen Bevanda fotomonografiju je istaknuo kao trajno kulturno-povijesno svjedočanstvo, naglašavajući vrijednost sustavno prikupljene građe koja ostaje dostupna i nakon što neposredni svjedoci jednoga vremena više ne budu mogli govoriti o njemu. U tom je kontekstu podsjetio i na povijesno značenje Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane.

„Što vrijeme više odmiče, to smo svjesniji važnosti i zasluga Herceg Bosne i HVO-a za opstanak BiH i hrvatskoga naroda u dramatičnom povijesnom razdoblju. Promoviranjem ove hvalevrijedne knjige i izvanrednim skupom koji pobuđuje divljenje odajemo priznanje i trajnu zahvalnost epohalnoj tvorevini, koja je izraz volje naroda i zbog toga neizbrisiva iz njegova pamćenja“, naglasio je akademik Bevanda.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić naglasio je i važnost institucija koje dokumentarnu građu mogu sačuvati, učiniti provjerljivom i prenijeti dalje od životnog vijeka pojedinca ili jedne generacije.

„Dokument je orijentir i oslonac pa i granica preko koje se, niti ispod koje se u javnom djelovanju ne bi trebalo ići. Svako drugo društveno djelovanje i politike bez granice i cilja, prerastaju u improvizaciju i lutanje. Istovremeno, ako se djeluje na temelju činjenica moguć je dijalog i razgovor o činjenicama koje iznose drugi. Sve ostalo vodi u dijalog gluhih, u svađu i, prije ili poslije, u sukobljavanja“, kazao je Zorić te zaključio.

„Zato ovaj zbornik ne zatvara raspravu nego je otvara, i to na pošten način – svakome tko želi govoriti o istini, ova knjiga postavlja jednostavno pitanje: imate li dokument?“

Autor fotomonografije Jozo Pavković, dugogodišnji urednik i direktor u Večernjem listu, kolumnist i publicist, od nekoliko desetaka tisuća ratnih fotografija za izdanje je odabrao oko tri tisuće, uz naslovnice, reportaže, tekstove i komentare nastale u tom vremenu. Istaknuo kako je veliki dio fotografija i zapisa nastao neposredno na ratnim područjima na kojima je radio kao reporter.

„Ali tri desetljeća poslije nisam želio napisati knjigu koja veliča rat. Ona je spomenik onima koji su se borili za mir i slobodu. Onima koji su izgubili domove i živote. Logorašima, prognanicima, majkama koje su s djecom odlazile u nepoznato i starcima koji su zaključavali vrata ne znajući hoće li se ikada vratiti. Pamtim umorne ratnike nakon borbi i neprospavanih noći. Djecu koja su se igrala među ruševinama. Oči uplašenih žena u skloništima i bolnicama. I onu gromoglasnu tišinu nakon granatiranja, kada se dim raziđe, a ljudi bez riječi traže one koji su samo nekoliko trenutaka prije stajali živi pokraj njih“, istaknuo je Pavković.

Govoreći o današnjem položaju Hrvata, Pavković je naglasio kako ratno razdoblje nije zatvorilo hrvatsko političko pitanje u Bosni i Hercegovini.

„Ako su Hrvati bili dovoljno politički i vojno snažni u ratu braniti svoj opstanak u BiH, budimo dovoljno mudri i odlučni da u miru izgradimo domovinu u kojoj će sva tri naroda biti ravnopravna.“

Svečanosti su nazočili predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović, predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Zdravka Bušić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, kao i brojni državni i federalni zastupnici i izaslanici, ministri na različitim razinama vlasti, gradonačelnici i načelnici te predstavnici braniteljskog, akademskog, kulturnog, gospodarskog i društvenog života Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

  Izvor: hnsbih.ba