Prenosimo iz medija
Predsjedatelj Tomislav Martinović za Večernji list o regulatornom okviru za najveći investicijski ciklus u povijesti Federacije BiH
01.06.2026
HDZ BiH
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović u intervjuu za Večernji list istaknuo je da je tijekom aktualnog mandata osigurana politička i institucionalna stabilnost te regulatorni okvir za investicije vrijedne gotovo dvije milijarde eura. Govorio je o infrastrukturnim i energetskim projektima, financijskim reformama, europskim integracijama te zakonima kojima su unaprijeđena socijalna i radnička prava.
Večernji.ba: Možete li nam za početak prokomentirati nekoliko aktualnih političkih tema. Jedna od njih svakako je najavljeni odlazak Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika i svega onoga što je za sobom ostavio, uključujući i nametnuti Zakon o raspolaganju državnom imovinom koji je upravo u Domu naroda ocijenjen jednim od glavnih kočničara investicija?
Mišljenja o visokim predstavnicima u BiH mijenjaju se poput vremena u veljači, od potpunog oduševljenja do traženja da visoki predstavnik ode. Jasno tu su i zagovaratelji vječitog ostanka Ureda visokog predstavnika u BiH koji su posebna kategorija jer bez gašenja ovog ureda BiH ne može postati članicom Europske unije, a članstvu u Uniji, barem deklarativno svi težimo. Mislim da je odlazeći visoki predstavnik imao dobrih odluka ali i propusta. Amandmanima na Ustav Federacije BiH iz listopada 2022. godine, povećavajući broj izaslanika s 17 na 23 spriječio je mogućnost preglasavanja ali je oslabio mehanizam veta. S druge strane Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom koji je nametnuo visoki predstavnik, i nekoliko puta ga mijenjao, zapravo predstavlja veoma restriktivnu intervenciju međunarodne zajednice koja za posljedicu ima daljnju ovisnost BiH o međunarodnoj zajednici, čak osigurava i nastavak njene prisutnosti u BiH. Ovim su zakonom usporeni su ili blokirani mnogi projekti. Kao svi drugi koji su nametnuti od strane visokih predstavnika, nametnuti su jer nije postignut dogovor domaćih političara. To je bit svega, umjesto analiza kako je radio bilo koji visoki predstavnik, ajmo se fokusirat na to kako kompromisom do dogovora. U većini slučajeva rješenja su jednostavnija nego što mislimo. Nekad ih treba samo prepisati, a raspolaganje državnom imovinom je jedno od njih, i jedno od najvažnijih otvorenih političkih pitanja. U bivšoj državi imovinom i građevinskim zemljištem najvećim su dijelom raspolagale jedinice lokalne samouprave, uz izuzetak imovine i zemljišta za objekte posebne namjene i infrastrukturu, putove, željeznice i drugo. Takav je model po meni bio dobar, a signale da bi i danas bio primjenjiv dobivamo svakodnevno iz općina i gradova u Federaciji BiH.
Večernji.ba: Jedna od aktualnih tema iako one nisu u nadležnosti Federacije BiH je nedavno otvaranje graničnog prijelaza Gradiška uz blokade pojedinih bošnjačkih dužnosnika. Kada ćemo biti spremni odbaciti blokade kao političko sredstvo?
Kad shvatimo da smo birani da tražimo rješenja, a ne blokadama ostvarujemo kratkoročne ciljeve uglavnom na štetu ljudi, pa i onih koji su nas birali.
Večernji.ba: Mandat aktualnog saziva Doma naroda Parlamenta Federacije BiH bliži se kraju. Kako biste ocijenili protekle tri godine rada?
Prije svega, mislim da je najvažnije da je Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u cijelom mandatu ostao institucija političke stabilnosti. U vremenu brojnih političkih kriza, institucionalnih napetosti i vrlo složenih odnosa u BiH, Dom naroda uspio je sačuvati kontinuitet rada, zakonodavnu funkciju i politički dijalog između konstitutivnih naroda i klubova izaslanika. Ako promatramo rad Doma naroda isključivo kroz statistiku broja održanih sjednica koja nikad nije niti može biti jedino mjerilo rada, onda mogu kazati da je ovaj dom u aktualnom mandatu održao 36 sjednica na kojima je razmatrao više od 310 točaka dnevnog reda te usvojio 352 različita dokumenta, što je potvrda ozbiljnog institucionalnog kontinuiteta. Usvajanjem proračuna, u zakonom propisanom roku, kao i planovima federalnih zavoda osiguranja i reosiguranja kao i zavoda za zapošljavanje, osigurali smo uvjete financijske, institucionalne. socijalne te u konačnici i političke stabilnosti. Među usvojenim aktima je i 14 strategija te niz odluka o zaduženjima koje su otvorile put investicijama vrijednim skoro dvije i pol milijarde maraka javnog novca te oko milijardu i pol privatnog kapitala. Na ovaj smo način osigurali pravni temelj za najveći kombinirani investicijski ciklus u povijesti Parlamenta FBiH. Također bih dodao da smo odlukama personalne naravi imenovali tijela upravljanja, nadzora i rukovođenja kojima je Federacija utemeljitelj i na taj način osigurali zakonitost rada tih institucija, što u npr.slučaju Javnog sesvisa RTV Federacije nije bio slučaj u posljednji petnaest godina.
Večernji.ba: Često ističete investicije kao jedno od ključnih obilježja ovog saziva Doma naroda. Zašto?
Brojke govore same za sebe. U ovom mandatu Dom naroda je dao suglasnosti i regulatorni okvir za investicije vrijedne gotovo dvije milijarde eura, odnosno približno četiri milijarde konvertibilnih maraka.Radi se o najvećem investicijskom ciklusu u povijesti Federacije BiH kada govorimo o kombiniranju javnog i privatnog kapitala. Posebno je važna činjenica da više od 720 milijuna eura dolazi iz privatnog sektora, prvenstveno u sektor obnovljivih izvora energije. To znači da Federacija BiH više nije prostor samo javnog investiranja nego postaje prostor ozbiljnih privatnih energetskih i infrastrukturnih ulaganja.
Večernji.ba: Koji su projekti po Vama najvažniji?
Tri su ključna razvojna pravca.Prvi je prometna infrastruktura, prije svega Koridor Vc i modernizacija cestovne mreže. Više od 647 milijuna eura investira se upravo u taj sektor.Drugi veliki razvojni stup je energetika. Donijeli smo novi regulatorni okvir u energetskom sektoru kroz zakone o električnoj energiji, energiji i obnovljivim izvorima energije.Treći segment su socijalni i fiskalni zakoni kojima smo nastojali očuvati socijalnu sigurnost, prava umirovljenika, branitelja, djece i socijalno ugroženih kategorija.
Zakonima koji reguliraju financije staramo potpuno novi, strateški vrijedan regulatorni okvir i moderan platni sustav koji će omogućiti konekciju BiH s organiziranim državama i drugim organizacijama i asocijacijama. Radi se o povijesnom regulatornom i tehničkom iskoraku u sektoru financijskog poslovanja.
Večernji.ba: Energetika je očito jedna od dominantnih tema mandata?
Apsolutno. Federacija BiH prvi put je dobila moderan regulatorni energetski okvir usklađen s europskim standardima. Formalno smo omogućili izgradnju više od 1000 MW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije. To praktično znači stvaranje svojevrsne "druge elektroprivrede" kroz obnovljive izvore energije. Važno je naglasiti da su javna elektroprivredna poduzeća također značajno uključena u taj proces, što daje dodatnu razvojnu sigurnost.
Večernji.ba: Kakva je struktura usvojenih zakona u Parlamentu F BiH, koliko su oni utjecali na živote građana?
Nekoliko je različitih oblasti iz koje su doneseni zakoni. Nakon višegodišnjih priprema, pokrenuli smo vrlo zahtjevnu fiskalnu reformu i smanjili porezna opterećenja. U tijeku je velika izmjena postojećeg i donošenje novog regulatornog okvira u sektoru financija. Ovo su strateške i rekao bih povijesne reforme koje će nam osigurati pristupanje organiziranim i modernim platnim sustavima u Europi. Među njima je i uključivanje u SEPA (Single Euro Payments Area), zajedničko područje plaćanja u kojemu građani i poduzeća mogu slati i primati bezgotovinske transakcije u eurima brzo i pod istim uvjetima kao kod domaćih plaćanja. Zakonima u oblasti energetike k dali smo institucionalni temelj energetskoj tranziciji, uključujući i Zakon o plinovodu južna interkonekcija BiH i Hrvatska kojim otvaramo vrata jednoj od kapitalnih poslijeratnih investicija u BiH. Tu je i set zakona u oblasti pravde među kojima je zakon kojim su pooštrene kazne za pedofiliju i femicid. Donijeli smo zakon o odvjetništvu i uskoro očekujemo da na sjednici Doma razmatramo Zakon o notarskoj službi kao i nekoliko drugih povezanih zakona čijim izmjenama implementiramo presude ustavnih sudova. Usvojen je i set zakona iz oblasti socijalnih prava koji je prava različitih kategorija, počevši od umirovljenika kojima su u više navrata povećane mirovine, preko obitelji s djecom i roditelja sa statusom njegovatelja, zatim osoba s invaliditetom značajno unaprijedio povećanjem naknada i davanja iz Proračuna. Braniteljskim kategorijama i članovima njihovih obitelji osigurali smo usklađivanje njihovih primanja kao i kod drugih proračunskih korisnika i zaštitili materijalnog statusa od inflatornih utjecaja. Svim braniteljima umirovljenicima, koji su radno sposobni, zadnjim izmjenama zakona omogućeno im je i primanje njihovih mirovina i rad u statusu osiguranika, što do sada nije bio slučaj. Kad su u pitanju prava radnika, zakonskim rješenjem kojim smo uveli neradnu nedjelju, zaposlenima u trgovini omogućili smo da imaju slobodnu nedjelju koju neće provoditi radno i bez obzira na različite otpore stvorena je navika da kupnju obavimo dan ranije i tako pokažemo empatiju prema radnicima u trgovini.
Večernji.ba: Oporba često kritizira činjenicu da je velik broj zakona usvajan po žurnom ili skraćenom postupku?
To je legitimna politička rasprava. Međutim, treba sagledati kontekst. Federacija BiH godinama je kasnila s reformskim procesima, osobito u financijskom, energetskom i europskom zakonodavstvu. Novčane naknade osobama s invaliditetom, civilnim žrtvama rata deceniju i pol su bile na istom iznosu.Istina je da je više od dvije trećine zakona usvojeno po skraćenom ili žurnom postupku. Međutim, jednako je važno reći da su mnogi od tih zakona bili rezultat višegodišnje pripreme i ranijih javnih rasprava.
Dakle, nije riječ o improvizaciji nego o završavanju regulatornih procesa koji su dugo trajali, zatim zahtijevima korisnika i u posljenje vrijeme dinamičnim političkim procesima.
Večernji.ba: Kako ocjenjujete odnos Doma naroda prema europskim integracijama?
Vrlo odgovornim. Značajan broj zakona koje smo usvojili bio je povezan s usklađivanjem s pravnom stečevinom Europske unije.Federacija BiH danas ima znatno moderniji financijski i energetski regulatorni okvir nego prije nekoliko godina. To nije samo pitanje Bruxellesa nego pitanje modernizacije sustava.
Večernji.ba: U političkom smislu, što smatrate najvećim uspjehom u mandatu?
To što smo pokazali da politika kompromisa još postoji. Dom naroda nije bio prostor političkih performansa nego institucija u kojoj se razgovaralo, pregovaralo i tražila rješenja. U ovako složenoj državi to nije mala stvar.Mislim da su građani umorni od sukoba, blokada i političkog populizma. Ljudi žele stabilnost, investicije, radna mjesta i funkcionalne institucije. Istina je da uvijek može i bolje i više. Ali opet mislim da je puno toga urađeno i to u ne baš idealnom političkom okruženju, uz stalne pokušaje blokada određenih stranaka koji se prvi put našle u oporbi. Ipak, uz politiku pronalaska dogovora i kompromisa, Dom naroda nije bio arena političkih predstava bez početka i kraja već sasvim konkretnih i najvećim dijelom korektnih rasprava koje su u konačnici dovodile do cilja, a to je osigurati financijsku i političku i socijalnu stabilnost te dobiti što kvalitetnija zakonska rješenja kojima ćemo unaprijediti sve segmente života i rada u Federaciji BiH ali i otvoriti put investicijama u svakom dijelu Federacije BiH uz ravnomjeran razvoj svake sredine.