Čavara: Pravna država ne počinje od SDA i SIP-a, bila bi veća šteta strankama HNS-a ne izaći na izbore

Predsjednik FBiH i dopredsjednik HDZ-a BiH, za Oslobođenje govori o političkoj krizi, izborima, imenovanjima, ali i zaključcima HNS-a

Gospodine Čavara, novi krug razgovora o izmjeni izbornog zakona bih, uz posredovanje predstavnika EU, najavljen je za 22. svibnja. Što se sada može uraditi s obzirom na to da su izbori raspisani?

- Izbori su raspisani, ali isto tako su izbori bili raspisani za Mostar, pa su dogovarana rješenja i napravljen je sporazum tako da je zakon izmijenjen, s tim da su izbori održani kasnije u Mostaru. Nije nemoguće, ukoliko postoji dobre volje, da se postigne dogovor i da se napravi iskorak u odnosima između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH i da se stabiliziraju odnosi.

TRAŽIMO RJEŠENJA

Apsolutno je nepotrebno da, zbog toga kako bi se spriječili Hrvati da biraju svoje legitimne predstavnike, Bošnjaci izazivaju krizu u državi i da im je važnije da biraju Hrvatima njihove predstavnike. Ali, očito je da je to plan koji se stalno u javnosti predstavlja, pa i najava da se neće sudjelovati u daljnjim pregovorima oko promjene Izbornog zakona BiH i pored toga što odluka Ustavnog suda BiH nije provedena. Poznato je da u Izbornom zakonu nedostaju odredbe po kojim se biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH, a samim tim je nemoguće izabrati izaslanike u Dom naroda Parlamenta BiH. Samim tim možemo ući u veoma ozbiljnu krizu, pošto Izborno povjerenstvo nije po Ustavu mjerodavno da donese takve izmjene i to samo može uraditi Parlamentarna skupština BiH.

Na sjednicama Predsjedništava HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog nabora (HNS) odlučeno je da stranke HNS-a idu zajedno na izbore. Da li HDZ BiH ima plan B, koji se, kako tvrde iz opozicije, ogleda u tome da ćete izaći na izbore, a poslije toga blokirati uspostavu vlasti dok se ne promijene zakoni koje želite?

Bila bi veća šteta strankama HNS-a ne izaći na izbore. Zagovaramo mirna rješenja koja definiraju poštivanje odluka Ustavnog suda i pravnu državu.

- Stalno se pokušava spočitavati HDZ-u BiH da blokira neke procese. Mi smo svjedoci da SDA i stranke probošnjačke unitarne iz Sarajeva blokiraju sve procese promjene Izbornog zakona. Vidjeli smo nedavno da je SDA blokirala sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i jasno je i očito tko pravi blokade, a onda se pokušava spinovima prebaciti na drugu stranu da HDZ ili HNS nešto blokiraju. Apsolutno nismo razgovarali o tim temama. Razgovarali smo o tome da su izbori neminovnost i da bi bila veća politička šteta i strankama HNS-a ne izaći na izbore. Mi prvenstveno zagovaramo mirna rješenja, rješenja koja definiraju poštivanje odluka Ustavnog suda, pravnu državu i tako ćemo funkcionirati i dalje.

Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) raspisalo Opće izbore koji bi trebali biti održani 2. listopada, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pisao je brojnim međunarodnim dužnosnicima navodeći da će se ići u realizaciju zaključaka HNS-a koja uključuje teritorijalnu reorganizaciju BiH. Što pod tim podrazumijevate i kuda bi to moglo odvesti Bosnu i Hercegovinu?

- Zaključci HNS-a su ostali. Oni su doneseni na Saboru koja je razina iznad Predsjedništva HNS-a i svaki član HNS-a mora poštivati zaključke Sabora. Isto tako, u zaključcima nije rečeno da ćemo te zaključke provesti u roku od mjesec, dva, tri, pet ili deset. Naravno da će Predsjedništvo raditi na provođenju svih zaključaka koje je HNS donio. Tražit ćemo rješenja. Ukoliko nije moguće u postojećem sustavu, koji smo uspostavili Washingtonskim i Deytonskim mirovnim ugovorom, a sve su strane dobrovoljno pristale na te odredbe ugovora, a ne na zlouporabu pojedinih odredbi, očito da sustav ovakav kakav je dogovoren ne može funkcionirati zbog samovolje i želje većine da dominira nad manjinom i da potpuno negira prava Hrvata. Naravno, da smo onda primorani tražiti druga rješenja. Na koji način ćemo doći do njih, to ćemo vidjeti. Prvenstveno zagovaramo razgovor, dogovor i sva rješenja sukladno Ustavu i zakonima BiH.

Dilema nema - izbora će biti, a novac za izbore se mora osigurati. To su više puta poručili predstavnici međunarodne zajednice u BiH, ali državni proračun još nije usvojen. Hoće li vlasti u našoj zemlji dozvoliti da se novac za održavanje izbora prikuplja putem donacija građana, budući da se i o tome razmišlja?

- Jasno je da se održavanje izbora financira iz proračuna BiH i sve ostalo je nezakonito financiranje. Međutim, očito je i Izborno povjerenstvo potpuno nezakonito i tako funkcionira. Ako se rukovodimo time da je nešto nezakonito, pa ne može - očito da može. Kod nas je to dokazano kroz Izborno povjerenstvo i način na koji su se radili mostarski izbori i izbori u Travniku, Uskoplju... Jasna je destrukcija demokratskog procesa i pravnih normi kad su mrtvu osobu proglasili za pobjednika izbora, dan ranije mu oduzeli mandat u Zastupničkom domu zato što je umro, a onda kad su već dodijelili mandat, proglasili da je umro, jer po Izbornom zakonu samo kada načelnik u mandatu umre, mogu se raspisati vanredni izbori. Takve igrarije Izbornog povjerenstva koje su totalno suprotne zakonu i Ustavu su neprihvatljive, pa me ne čudi ni ta izjava da se može donacijom građana prikupljati i financirati izbori, što je protuzakonito.

PARADRŽAVNI TEMELJI

Institucije BiH trebaju osigurati novac za održavanje izbora, ali isto tako trebala je i Parlamentarna skupština BiH donijeti odluke kojim će se provesti odluke Ustavnog suda BiH. Pravna država ne počinje samo od interesa pojedinaca iz SDA ili pojedinih članova SIP-a, nego na provođenju odluka Ustavnog suda BiH, poštivanju Ustava kao najvišeg pravnog akta u jednoj državi, pa onda svih drugih zakona koji slijede. BiH nije imala proračun prošle, a još ga nema ni ove godine. Isto tako, nemamo fiskalni okvir koji je uvjet za donošenje bilo kakvog proračuna, prema tome ne znam zašto nije bilo proračuna prošle godine, a nije bilo izbora.

Mogućnost teritorijalnog preustroja BiH, o kojoj se govori, naišla je na osudu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u BiH, iz koje je poručeno “da su opstrukcija financiranja i održavanja izbora i prijetnje daljnjom podjelom BiH antidaytonske, destabilizujuće i u suprotnosti sa euroatlantskim putem BiH”. Također, u reagiranju veleposlanstva Ujedinjenog Kraljevstva se navodi da takvo ponašanje može voditi ka povećanoj izolaciji i sankcijama. Očekujete li ih?

- Ne znam da li se pojave problemi kod prevođenja izjava pojedinih stranih predstavnika u BiH koji imaju vremena da komentiraju dnevnopolitičku situaciju u zemlji, pa se kaže “nije dopustiva daljnja podjela BiH”. Pa, tko je podijelio na dva entiteta? Nisam ja. Nisu to uradili građani ove države, nego netko tko je napravio Daytonski i Washingtonski sporazum. Prema tome, netko je podijelio ovu državu, ali je netko isto tako stavio garanciju da će ti ugovori biti takvi kakvi jesu, a ne da se mijenjaju na štetu jedne od strana potpisnica. To je neprihvatljivo, da kažemo ne poštujemo Daytonski i Washingtonski sporazum, a poštujemo sve ono što je promijenjeno u njemu. Ako ćemo poštivati svi, onda svi trebaju poštivati te sporazume onako kako su potpisani. Neprihvatljivo je da kriza eskalira u BiH, a da netko konstatira da bi nešto drugo što bi se moglo dogoditi napravilo problem. Mi krizu moramo riješiti, vrlo jednostavno, vratiti povjerenje među tri konstitutivna naroda i vratiti u institucije odlučivanje. Imamo situaciju da puno institucija BiH funkcionira na paradržavnim temeljima. Imamo FTV koja 15 godina funkcionira izvan zakona, imamo ravnatelja FUP-a koji funkcionira 7-8 godina izvan zakona i suprotno zakonu imamo Bošnjaka na pozicijama ministra i direktora FUP-a. Neprihvatljiva je konotacija na koji način se netko očituje na temelju novinskih članaka koje čita u Sarajevu. Ipak bi trebalo malo prošetati izvan Sarajeva i čuti šta drugi misle o načinu funkcioniranja BiH.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je predstavio izvještaj u Vijeću sigurnosti UN-a. U međuvremenu su u javnost dospjeli detalji iz tog dokumenta u kojem vas je Schmidt izravno optužio za blokadu imenovanja sudija u Ustavnom sudu FBiH i nefunkcionalnost te institucije. Kako to komentirate?

- Gospodin Schmidt nije davno došao i očito ne razumije situaciju u BiH. Ono što sam i ja vidio u medijima je potpuno jednostran pogled. Na isti način je, mislim, isti pisac pisao i prošlo izviješće prošlom visokom predstavniku, pa i ovom sada. Očito se ne vide uzroci svih problema, nego se vidi površno. Problem je nefunkcioniranje političkih odnosa sukladno Washingtonu i Daytonu i to je osnovni problem. A onda iz toga proizlazi niz drugih problema, pa i ovaj. Ja sam rekao, da nije bilo međunarodnih predstavnika, ne bismo ni Komisiju za vrijednosne papire FBiH imenovali nakon 5-6 godina. Nepostojanje političkog dogovora na razini FBiH onemogućava bilo kakvo složenije imenovanje, kao što je izbor predsjednika i dopredsjednika FBiH, Vlade FBiH, a onda netko očekuje da netko tko je iz prošlog mandata može imenovati suca Ustavnog suda FBiH i da završi proceduru. Pitanje je samo koliko tko razumije situaciju u BiH, FBiH i na koji način je tumači i u koje svrhe. Često se zapitamo da li međunarodni predstavnici samo ne razumiju, da li su korumpirani ili ih netko “naloži” da tako moraju govoriti, ali mislim da to ne donosi dobro niti rješenju situacije i krize u BiH koja će, ako se nastavi nerazumijevanje svih koji bi trebali pomoći BiH, eskalirati.

Za promjenu Izbornog zakona BiH posebno su zainteresirani visoki dužnosnici Hrvatske, a premijer te zemlje Andrej Plenković najavio je posjetu predstavnika EU na najvišoj razini, kako bi se uz dijalog došlo do rješenja. S druge strane, član Predsjedništva BiH željko komšić kaže kako se službeni Zagreb nikada neće pitati niti o jednom pitanju u BiH. Ako domaći političari ne mogu sami doći do dogovora uz osudu miješanja susjeda u unutrašnja pitanja naše zemlje, kako onda možemo ići naprijed?

- On (Komšić, op. a.) se nikad neće pitati ništa i on radi ono što kaže SDA, osim što pokušava biti veliki i na kafanski način se odnositi prema državnicima susjednih zemalja. Netko tko obnaša takvu dužnost, zloupotrebljavajući mogućnost da bude izabran bošnjačkim glasovima, trebao bi pročitati Washingtonski i Daytonski sporazum, tko su garanti tih sporazuma i s kojim pravom ima netko pomoći BiH da se riješi kriza. Jasno je da Hrvatska želi pomoći Bosni i Hercegovini da kao članica EU i NATO-a želi isto tako da više od tisuću kilometara granice ne dijeli sa zemljom u kojoj bukti kriza, nego želi imati članicu EU i NATO-a i na taj način želi pomoći.     

Vi ste jedan od rijetkih političara, vjerovatno i jedini uz Vladu, koji je osudio pokušaj atentata i teško ranjavanje člana Povjerenstva za vrijednosne papire FBiH profesora Mateja Živkovića. Od istražnih tijela ste zatražili da što prije otkriju i privedu pred lice pravde nalogodavce i izvršitelje ovog gnusnog čina. Do kakvih saznanja ste u međuvremenu došli?

- Neprihvatljivo je da sam među rijetkima koji su osudili taj čin. Radi se o napadu na jednu visoku instituciju Federacije koja je jako važna. Ukoliko država ne može zaštititi one koji štite sustav, onda je pitanje kako ta država funkcionira.

POKUŠAJI ATENTATA

S druge strane, u javnosti je zanemareno koliko se takvih pokušaja ubojstava dogodi. I ja sam bio predmet jednog pokušaja ubojstva na autocesti iz poznatih političkih razloga i to nikoga ne interesira. Čak su sud i tužiteljstvo obustavili istragu, jer nema dovoljno dokaza za dalje. To jasno pokazuje nedostatak sustava i time se trebaju baviti visoki predstavnik i ovi naši dušebrišnici koji nam dođu iz svijeta. Trebamo se baviti stvarnim problemima i rješavati ih, a ne izlobiranim aktivnostima. Treba se osigurati da bez pritiska sve državne institucije funkcioniraju, zatim osigurati najveći stupanj demokracije, pravnu državu i pored toga što želimo sigurnost svakog stanovnika, moramo osigurati svim vršiteljima važnih funkcija rad bez pritiska, sukladno zakonu i Ustavu.